Cijene nafte stabilne dok ulagači prate spor SAD-a i Europe oko Grenlanda

(Reuters)

Cijene nafte zadržale su se u ponedjeljak na međunarodnim tržištima blizu 64 dolara, uz oprez ulagača u jeku američko-europskog spora oko Grenlanda i prigušenu prijetnju američke intervencije u Iranu.

Na londonskom se tržištu barelom nakon podneva trgovalo po gotovo istoj cijeni kao i na zatvaranju trgovine na kraju prošlog tjedna, od 64,17 dolara. Značajnijih promjena nije bilo ni u elektroničkoj trgovini na američkom tržištu gdje je barel stajao 59,53 dolara. Američka tržišta zatvorena su danas zbog praznika.

Početak novog radnog tjedna obilježio je američko-europski spor oko Grenlanda, danskog autonomnog teritorija.

SAD želi kontrolirati Grenland jer je važan za američku nacionalnu sigurnost, rekao je predsjednik Donald Trump, ukazavši na, kako je rekao, pojačanu rusku prisutnost na Arktiku. Washington je po njegovim riječima spreman kupiti otok, ali mogao bi ga preuzeti i uz upotrebu vojske, dodao je Trump.

Danska je otklonila mogućnost prepuštanja Grenlanda, uz podršku skupine europskih zemalja, a Trump im je zaprijetio carinama od 10 posto koje bi stupile na snagu početkom veljače, a početkom lipnja bile bi podignute na 25 posto.

Europska unija mogla bi pak odgovoriti, po izvješću Financial Timesa, zamrzavanjem trgovinskog sporazuma sa SAD-om i aktiviranjem plana o carinama na američku robu u vrijednosti 93 milijarde dolara. Francuska je zatražila i aktiviranje "trgovinske bazuke" koja bi ograničila ulaganja i mogla bi omesti izvoz usluga američkih tehnoloških divova u EU.

Spor će vjerojatno podići još puno galame u ovom tjednu, posebno pred godišnje okupljanje svjetskih i poslovnih čelnika na Svjetskom ekonomskom forumu (WEF) u Davosu, nagađaju analitičari ING Thinka Warren Patterson i Ewa Manthey.

Protuteža krizi u američko-europskim odnosima bila je pak stišana prijetnja američke vojne intervencije u Iranu.

SAD je bio zaprijetio intervencijom ako Teheran u suzbijanju nemira posegne za prekomjernom silom.

Trgovci su bili prosvjedovali zbog naglog pada vrijednosti rijala, ali prosvjedi su se bili proširili, uz paljenje zgrada i brojne žrtve.

Neredi su se u međuvremenu stišali, uz poruke vlasti da u kažnjavanju krivaca neće koristiti prekomjernu silu. Brojni Iranci izašli su u međuvremenu na ulice kako bi podržali vladu i prosvjedovali protiv vanjskog uplitanja.

Sredinom prošlog tjedna američki predsjednik odustao je intervencije, ali Washington je u četvrtak uveo sankcije skupini iranskih dužnosnika.

Iran proizvodi nešto više od tri milijuna barela nafte dnevno i već je desetljećima pod američkim i europskim sankcijama. Glavni je kupac iranske nafte Kina.

Odvojeni izračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel košarice nafte njezinih članica u petak bio skuplji za 17 centi i stajao je 62,94 dolara.