Dok Hrvati šalju milijarde kući, strani radnici iz Hrvatske odnose sve više novca

Ilustracija (Snimio Davor Kovačević)

Hrvati na radu u inozemstvu u prvih su devet mjeseci prošle godine u Hrvatsku poslali više od 4 milijarde i 800 milijuna eura, dok su istodobno strani radnici iz Hrvatske u svoje domovine uplatili gotovo milijardu i 576 milijuna eura, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke.

Uplate i u SAD

Najviše doznaka tradicionalno je stiglo iz Njemačke – milijardu i 832,5 milijuna eura. Slijedi Irska iz koje je uplaćeno 517,9 milijuna eura, zatim Nizozemska s 472,8 milijuna, Austrija s 371,4 milijuna, dok je iz Slovenije uplaćeno 243,6 milijuna eura.

Među prvih deset zemalja iz kojih Hrvati šalju novac u domovinu nalaze se i Švicarska (195 milijuna eura), Sjedinjene Američke Države iz kojih je hrvatskim kućanstvima doznačeno 145,3 milijuna eura, Italija (125 milijuna), Ujedinjeno Kraljevstvo (82,7 milijuna), dok je iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku uplaćeno 78,8 milijuna eura.

(HNB) (HNB)

Na popisu zemalja iz kojih stižu doznake Hrvata nalazi se i Srbija, iz koje je doznačeno 22,4 milijuna eura, gotovo jednako kao i iz Kanade (22,3 milijuna). Iz Singapura je uplaćeno 17,9 milijuna eura, a iz Rusije 8,5 milijuna eura.

Strani radnici iz Hrvatske najviše su novca u prvih devet mjeseci prošle godine poslali u Bosnu i Hercegovinu – 326,6 milijuna eura, što čini petinu svih uplata stranih radnika iz Hrvatske. Slijedi Nepal, u koji je iz Hrvatske doznačeno 221,8 milijuna eura, a na trećem mjestu po doznakama stranih radnika našla se Srbija s 180,8 milijuna eura.

Slijede Filipini na koje je poslano 136,8 milijuna eura, Indija s 114,5 milijuna, Sjeverna Makedonija s 82,1 milijunom, Ukrajina s 58,3 milijuna te Kosovo s 51,1 milijunom eura.

Među prvih deset zemalja s najvećim doznakama iz Hrvatske našli su se i Uzbekistan, u koji su strani radnici uplatili 45,7 milijuna eura, te Egipat koji je primio 36,4 milijuna eura.

Visina doznaka stranih radnika iz Hrvatske odgovara i broju izdanih dozvola za rad i boravak stranim državljanima. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, prošle je godine najviše dozvola izdano državljanima Bosne i Hercegovine, Nepala, Srbije, Filipina i Indije.

Podsjetimo, lani je do kraja studenoga, prema podacima MUP-a, strancima izdano više od 160 tisuća dozvola za rad i boravak, od čega najviše državljanima BiH (30.188), Nepalcima (29.579), Srbima (23.145), Filipincima (16.195) te Indijcima (oko 14,5 tisuća).

Najmanje ovisna Irska

Hrvatska je članica Europske unije koja je najviše ovisna o transferima novca koji dolaze od njezinih iseljenika. Prema podacima Eurostata, najviše stope ovisnosti u EU-u prošle su godine zabilježene u Hrvatskoj, kojoj doznake iz inozemstva čine čak 7,2 posto BDP-a, zatim u Latviji (3,1 posto BDP-a) i Luksemburgu (2,7 posto BDP-a).

Najmanje ovisna o priljevu novca od iseljeništva je Irska, kojoj takve doznake čine tek 0,1 posto BDP-a, zatim Grčka (0,2 posto) i Finska (0,3 posto).

Po udjelu doznaka iz inozemstva u BDP-u Srbija je vrlo blizu Hrvatskoj s udjelom od 7,1 posto, dok u Bosni i Hercegovini doznake čine 10,26 posto BDP-a, a u Crnoj Gori 10,69 posto.

Sporija dinamika

Zanimljivo je da su doznake iz Hrvatske uplaćene i u Njemačku (26,1 milijun eura) te u Sjedinjene Američke Države (7 milijuna eura).

Doznake hrvatskih iseljenika rastu iz godine u godinu. Tako su u 2024. godini iznosile gotovo 6,2 milijarde eura, u odnosu na 5,58 milijardi eura u 2023. godini, što je rast od 10,8 posto ili 612 milijuna eura. U 2024. nadmašen je dotadašnji rekord iz 2023. godine, kada su doznake iznosile 6,08 milijardi dolara. Od 2000. do 2009. doznake su uglavnom bile ujednačene, a značajniji rast počinje 2013. godine, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i otvaranjem tržišta rada za hrvatske radnike.

S druge strane, doznake stranih radnika iz Hrvatske rastu od 2017. godine, a prošle su godine dosegnule rekordnih milijardu i 816,5 milijuna eura, dok su godinu ranije iznosile milijardu i 405,5 milijuna eura.

Hrvatska je tako postala država koja prima velike iznose uplata iz inozemstva, ali je istodobno i zemlja iz koje se šalje sve više uplata u inozemstvo. Prema podacima Svjetske banke za 2023. godinu, Hrvatska među zemljama regije najviše prima, ali i šalje novca u inozemstvo. Te je godine u Hrvatsku pristiglo 6,08 milijardi dolara doznaka, u Srbiju 5,77 milijardi dolara, a u BiH 2,82 milijarde dolara. Istodobno je iz Hrvatske otišlo najviše osobnih doznaka stranih radnika u regiji – 1,29 milijardi dolara, iz Srbije 900 milijuna, a iz Slovenije 520 milijuna dolara.

Prema podacima Eurostata, devet članica EU-a zabilježilo je suficit kod osobnih transfera jer im je priljev doznaka iz inozemstva bio veći od odljeva u inozemstvo. Najveći suficit imala je Hrvatska, u iznosu od 2,6 posto BDP-a, slijede Bugarska sa 1,3 posto BDP-a i Portugal s 1,2 posto BDP-a.

Analitičari očekuju nastavak trenda rasta doznaka iz inozemstva, ali usporenijom dinamikom. Kao razloge navode usporavanje negativnih migracijskih trendova hrvatskih državljana te činjenicu da u inozemstvo sve češće sele cijele obitelji i uglavnom mlađi ljudi, zbog čega se smanjuje potreba za slanjem novca u domovinu.