Lukoil, ilustracija
Ruski naftni div Lukoil odlučio je zbog američkih sankcija prodati inozemnu imovinu. Švicarski Gunvor povukao je ponudu nakon negativnog signala iz Washingtona, ali polja, rafinerije i benzinske postaje na potezu od Meksika do Kazahstana privlače poglede brojnih potencijalnih kupaca.
Pred kraj listopada američko ministarstvo financija uvelo je sankcije Lukoilu i Rosneftu, uz obrazloženje da žele ograničiti ruske proračunske kapacitete za financiranje rata u Ukrajini.
Lukoil je na samom kraju prošlog mjeseca objavio da je zbog sankcija odlučio prodati imovinu u inozemstvu i prihvatio je ponudu švicarskog multinacionalnog trgovca robom Gunvora.
Početkom studenog Gunvor je povukao ponudu nakon signala iz Washingtona da mu neće izdati dozvolu za poslovanje.
Kako bi izbjegle američke sankcije, kompanije moraju zaključiti transakcije s Lukoilom i Rosneftom do 21. studenog.
Lukoil ima niz projekata u inozemstvu. Preko podružnice Litasco vlasnik je rafinerija u Rumunjskoj i Bugarskoj, te 45-postotnog udjela u rafineriji Zeeland u Nizozemskoj.
Na kraju prošle godine upravljali su i opsežnom mrežom benzinskih postaja u 20 zemalja, uključujući i Hrvatsku.
Ruski div posluje i u Azerbajdžanu, Kazahstanu, Uzbekistanu, Iraku, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Egiptu, Kamerunu, Nigeriji, Gani, Republici Kongo i u Meksiku.
Oprezni potencijalni kupci
KazMunayGas razmatra ponudu za kupnju Lukoilove imovine u Kazahstanu, rekla su u međuvremenu dva upućena izvora za Reuters.
Lukoil ima udio u plinskom polju Karačaganaku, koje spada među najveća u svijetu, uz bok KazMunayGasu, talijanskom Eniju, američkom Chevronu i multinacionalnoj energetskoj tvrtki Shell.
O novom partnerstvu odlučivat će svi sudionici projekta, uzimajući u obzir sankcije, poručili su iz kazahstanskog ministarstva energetike.
Shell je pak zainteresiran za Lukoilove naftne platforme u teritorijalnim vodama Gane i Nigerije, rekla su dva odvojena izvora za Reuters. Shell nije želio komentirati njihove navode.
U Egiptu je Lukoil vladi naznačio da bi mogao prodati imovinu, kazao je prema Reutersu peti izvor, upoznat sa situacijom. Lukoil u Egiptu ima tri koncesije.
Iz egipatskog ministarstva energetike nisu odgovorili na Reutersov upit za komentarom.
Moldavska vlada otvorila je pregovore o nacionalizaciji Lukoilove infrastrukture u zračnoj luci u glavnom gradu Kišinjevu, rekao je u utorak upravitelj zračne luke Serdgiu Spoiala.
Blokirano plaćanje
Bugarski parlament izglasao je pak prošli tjedan po hitnom postupku zakon koji predviđa imenovanje posebnog upravitelja za Lukoilovu imovinu u Bugarskoj i nastavak svih poslovnih aktivnosti, uključujući preradu nafte. Taj zakon na posebnog upravitelja prenosi i ovlasti za prodaju udjela u rafineriji.
Šef bugarskih državnih rezervi izvijestio je da zalihe goriva u domaćim skladištima dostaju za otprilike mjesec dana. Polovina zaliha uskladištena je u inozemstvu i vlada ih po potrebi može vratiti, naglasio je.
Mediji su pak pisali o "krizi u opskrbi gorivom".
Lukoilova mreža benzinskih postaja u Bugarskoj normalno posluje, poručili su iz kompanije.
"Nema temelja za obustavu poslovanja bilo koje od naših maloprodajnih postaja. Sve su benzinske postaje u potpunosti opskrbljene gorivom. Tvrdnje o obustavi poslovanja lažne su, spekulativne i dovode u zabludu", objavila je kompanija.
Parlamentarni zastupnik oporbene koalicije PP-DB Ivajlo Mirčev upozorio je pak da glavni rizik nije moguća nestašica goriva već nemogućnost države da izvršava uplate Lukoilu nakon što sankcije stupe na snagu.
Turska ponuda
Azerbajdžanska državna kompanija SOCAR i turski konglomerat Cengiz Holding dostavili su ponudu za kupnju Lukoilove rafinerije u Bugarskoj prije nešto više od godinu dana i bili su na pragu potpisivanja ugovora kad je SAD najavio sankcije, prenose turski mediji.
Vlasnik turskog konglomerata Mehmet Cengiz naglasio je u intervjuu za list Patronlar Dunyasi, objavljenom u utorak, da njegova tvrtka ne namjerava povući ponudu za rafineriju u Burgasu.
"Sankcije su uvedene u trenutku kad smo bili na korak od potpisivanja (ugovora - op. ur.). Nismo odustali, proučavamo moguće mjere, s obzirom na pravni aspekt", rekao je čelnik Cengiz Holdinga.
U lipnju Cengiz je za list izjavio da je riječ o investiciji vrijednoj oko 2,5 milijardi dolara.
"Rafinerija (u Burgasu - op. ur.) ima kapacitet prerade od osam do 10 milijuna tona nafte godišnje, a ima i vlastiti lanac benzinskih postaja", rekao je tom prilikom čelnik turskog konglomerata, dodavši da bi tom akvizicijom ušli u sektore maloprodaje goriva i benzinskih postaja.
Prema navodima medija u Azerbajdžanu, interes za rafineriju u Bugarskoj pokazali su i kazahstanska državna naftna kompanija KazmunayGas, međunarodna trgovačka kuća Vitol, turski mirovinski fond Oyak i mađarska naftna i plinska tvrtka MOL.
Interes MOL-a za rafineriju potvrdio je prošle godine mađarski premijer Viktor Orban, navodi portal Daily News Hungary u izvješću s početka studenog.
Prodaja partnerima?
Ruski stručnjaci napominju pak u razgovoru za novinsku agenciju TASS da je povlačenje Gunvorove ponude Lukoilu omogućio da imovinu prodaje dio po dio, što bi mu trebalo donijeti i veći prihod.
Njezina je tržišna vrijednost oko 12 milijardi dolara, ali Lukoil će kupcima možda ponuditi i značajan popust kako bi u kratkom roku zaključio posao, dodaju.
Čelnik Ruskog centra za dionički kapital u BCS World Investmentsu Kiril Bahtin smatra da se Lukoilu više isplati prodavati imovinu 'u tranšama' i da nisu u žurbi.
"Nemoguće je u osnovi prodati do 21. studenog bilo koji dio te imovine po prihvatljivoj cijeni, posebno s obzirom na želju kupca da se zaštiti od novih rizika i da zato pribavi dozvolu američkog ministarstva financija", tumači Bahtin.
Tome valja dodati da imovina potencijalnim kupcima nosi različitu vrijednost i sinergijski efekt pa bi Lukoil prodajom u tranšama mogao dobiti najvišu moguću cijenu, napominje stručnjak iz BCS Wolrd Investmentsa.
Najjednostavniji scenarij za Lukoil bila bi pak prodaja imovine aktualnim partnerima u pojedinim projektima, dodaje.