Na azijskim su burzama u četvrtak cijene dionica porasle, kao i na Wall Streetu dan prije, dok se zbog nesigurnosti na financijskim tržištima cijena zlata prvi put u povijesti probila iznad 4.200 dolara po unci.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,4 posto, ojačavši drugi dan zaredom.

Pritom su cijene dionica u Šangaju, Indiji, Australiji, Japanu i Južnoj Koreji porasle između 0,1 i 2 posto, dok su u Hong Kongu pale oko 0,4 posto.

Tako većina azijskih burzi prati jučerašnji rast Wall Streeta, kada je S&P 500 porastao 0,40, a Nasdaq indeks 0,66 posto.

Među najvećim dobitnicama bile su jučer dionice velikih američkih banaka, zahvaljujući boljim nego što se očekivalo kvartalnim poslovnim rezultatima.

Rezultati banaka pokazuju da kompanije dobro posluju, da je potrošnja i dalje snažna te da gospodarstvo stabilno raste, kažu analitičari.

„Jedna od poruka koja se može iščitati iz rezultata banaka je da građani troše. Zaposlenost ne pada poput kamena. I inflacija i zaposlenost kreću se u razumnim okvirima”, kaže Thomas Martin, portfelj menadžer u tvrtki GLOBALT.

Bolje nego što se očekivalo poslovne rezultate objavio je i tehnološki div ASML, što se zahvaljuje velikim investicijama u razvoj umjetne inteligencije.

Stoga je jutros na azijskim burzama tehnološki sektor najveći dobitnik. Zahvaljujući tome, kao i dobrim gospodarskim podacima, jutros su cijene dionica u Australiji i Južnoj Koreji dosegnule rekordne razine.

Oprez na kineskim burzama

S druge strane, na kineskim burzama vlada oprez jer se ne nazire kraj trgovinskog rata između SAD-a i Kine.

Nakon što je u petak najavio da će od 1. studenog uvesti dodatne 100-postotne carine na uvoz kineskih proizvoda, predsjednik SAD-a Donald Trump posljednjih dana pokušava smiriti ulagače, pa poručuje da će sve biti u redu i da SAD ne želi naštetiti Kini.

No, u utorak su i Kina i SAD počeli naplaćivati lučke pristojbe brodarskim kompanijama, a Trump je kazao da bi SAD mogao prestati kupovati kinesko jestivo ulje jer je Kina prestala kupovati američku soju.

Iz Washingtona poručuju da bi se Trump mogao sastati s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom u Južnoj Koreji krajem listopada, no iz kineskog ministarstva trgovine odgovorili su da SAD ne može tražiti razgovore dok istodobno prijeti.

Sve to, kažu analitičari, umanjuje izglede za postizanje cjelovitog trgovinskog dogovora.

Dolar oslabio, cijene nafte porasle

Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta pala drugi dan zaredom kako zbog tenzija između SAD-a i Kine, tako i zbog očekivanja da će američka središnja banka uskoro dodatno smanjiti kamatne stope.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 98,60 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 99,05 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 151,80 na 151,05 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1655 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1605 dolara.

Cijene su nafte, pak, porasle, nakon što je Trump kazao da mu je indijski premijer Narenda Modi obećao da će njegova zemlja prestati kupovati naftu od Rusije, koja čini otprilike trećinu indijskog uvoza nafte.

Na londonskom je tržištu cijena barela jutros ojačala 0,89 posto, na 62,45 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,02 posto, na 58,85 dolara.

Cijena zlata iznad 4.200 dolara

Cijena je zlata, pak, jutros dosegnula novu rekordnu razinu od 4.234 dolara po unci, što je posljedica nesigurnosti na financijskim tržištima zbog čega ulagači traže sigurnija utočišta za svoj kapital.

Povezane vijesti

• Azijske burze prate rast Wall Streeta, dolar ojačao
• Azijske burze na putu dobitaka drugi tjedan zaredom
• Azijske burze porasle, kreću pregovori SAD-a i Kine