Guverner Boris Vujčić
"Zašto ništa niste učinili?" Očekivanja građana često premašuju zakonske okvire
(Snimila Sandra Šimunović / Pixsell)
Povećanje transparentnosti i osnaživanje povjerenja javnosti predstavljaju stalan izazov za regulatore, pri čemu očekivanja građana često premašuju zakonske okvire unutar kojih regulatori djeluju, istaknuto je na 1. Godišnjem skupu regulatora, na kojem je upozoreno i na nedostatak pojedinih stručnih kadrova.
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić je rekao da izazovi s kojima se društva danas suočavaju su odavno prešli neke sektorske granice i zahtijevaju koordinirane odgovore i novu razinu suradnje, čemu treba doprinijeti i današnji skup.
Uz sve to, kazao je, digitalna transformacija je znatno ubrzala tržišne promjene, a dinamika razvoja često nadilazi mogućnosti zakonodavstva da na vrijeme reagira, zbog čega i regulatori moraju zauzeti proaktivni pristup, uz usmjerenost na prepoznavanje rizika, ali istovremeno osiguravajući i prostor za inovacije na tržištu.
Tu je i sve složenije pitanje ravnoteže između tržišne slobode i zaštite potrošača, odnosno kako s jedne strane osigurati konkurentnost, a s druge spriječiti zloupotrebe, dezinformacije, diskriminaciju ili nepovoljne uvjete za krajnje korisnike usluga, izjavio je Vujčić u ponedjeljak na konferenciji održanoj u HNB-u.
Vujčić: Često se susrećemo s pitanjima "zašto ništa niste učinili?"
Kako je istaknuo, to su izazovi u kojima se regulatori često suočavaju s nerazumijevanjem njihove uloge, jer očekivanja javnosti često premašuju zakonske okvire unutar kojih regulatori djeluju.
Naglasivši potrebu usklađenosti regulatornog odgovora različitih nadzornih agencija, Vujčić je poručio da se samo zajedničkim djelovanjem građanima može ponuditi ono što s pravom očekuju, a to su jasan regulatorni okvir, pravodobni odgovori i stabilnost u vremenu sve bržih promjena.
Kazao je i da povećanje transparentnosti i osnaživanje povjerenja javnosti u njihov rad za regulatore predstavlja stalan izazov.
"Često se susrećemo s pitanjima 'zašto ništa niste učinili?' Naš odgovor je često da to nije bilo u okviru naših ovlasti, što nije izgovor već stvarnost. No to nas ne oslobađa od odgovornosti da jasno i kontinuirano objašnjavamo javnosti granice našeg djelovanja, te da uvijek komuniciramo otvoreno i na vrijeme", poručio je Vujčić, dodajući da zakonodavnu osnovu za rad regulatora ne donose oni sami, već Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade.
Između ostalog, upozorio je i na nedostatak stručnjaka u ključnim područjima, kao što su kibernetička sigurnost i regulacija umjetne inteligencije.
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan je upravo naglasio potrebu provedivog, jasnog i preciznog zakonodavnog i normativnog okvira unutar kojeg regulatorna tijela djeluju.
Govoreći o zakonodavnim aktivnostima u kontekstu digitalne transformacije, Habijan je spomenuo i usvajanje nekoliko europskih direktiva, pa tako i one o digitalnim uslugama, koja je po njegovim riječima stvorila jedinstveni normativni okvir i ide za jačanjem zaštite potrošača na internetu.
Habijan: U Hrvatskoj postoji prilično visoko nepovjerenje u institucije
Uskoro će se u hrvatsko zakonodavstvo transponirati i Europski akt o upravljanju podacima, pri čemu je i Habijan apostofirao pitanje kadrova, a u kontekstu donošenja i provođenja tih direktiva, s obzirom na potrebnu razinu stručnosti. "To će biti vrlo izazovno", ocijenio je.
Rekao je i da će se na neformalnom sastanku europskih ministara pravosuđa i unutarnjih poslova razgovarati o pojednostavljenju pravila i smanjenju administrativnog opterećenja po pitanju GDPR-a.
Još jedna izazovna tema u pogledu regulacije, istaknuo je, i ona je umjetne inteligencije, pa je tako unutar njegovog ministarstva osnovana radna skupina za nacionalni plan njenog razvoja.
Po Habijanu, izazov je pronaći ravnotežu između toga da umjetna inteligencija mora biti u službi čovjeka, uz vođenje brige o tome da ne dođe do povrede etičkih i moralnih načela, dok se s druge strane mora imati u vidu da trgovačka društva koja se bave AI-jem ne budu previše regulirana, kako im se ne bi uništila konkurentnost i razina inovativnosti.
"Nažalost, u posljednje vrijeme svjedočimo da mnoga trgovačka društva, koja žele razvijati određenu tehnologiju odlaze s tržišta EU-a na neka propulzivnija i možda manje regulirana tržišta. To je jedan od izazova", poručio je.
I on je apostrofirao pitanje povjerenja građana, rekavši da u Hrvatskoj postoji prilično visoko nepovjerenje u institucije, pa tako i pravosuđe, zbog čega je važna bolja komunikacija i razina transparentnosti svih tijela prema građanima i gospodarstvu.
"Mislim da je to možda i najvažniji i i najizazovniji zadatak. Zato je ovaj skup odlična prilika da se rad regulatornih tijela otvori prema javnosti i na neki način demistificira njihova uloga", zaključio je.
Važna neovisnost i autonomija odlučivanja
Predsjednica AZTN-ovog Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Mirta Kapural je zahvalila svim kolegama iz regulatornih agencija što su prihvatili inicijativu AZTN-a za organizaciju ovog skupa.
Skup je okupio ključne institucije koje čine regulatorni sustav RH, a svrha mu je da se stručnoj javnosti predstavi značaj rada regulatora za gospodarstvo i društvo u cjelini, kao i da regulatori rasprave teme od zajedničkog interesa te bolje upoznaju specifičnosti pojedinih agencija, kazala je, između ostalog, Kapural, dodavši da se nada da će godišnje okupljanje regulatora postati tradicija.
Istaknula je i da je uloga regulatora zaštita krajnjih korisnika usluga, osiguravanje jednakog pristupa tržištu, promicanje tržišnog natjecanja, zaštita zakonitosti, zaštita javnog interesa, poboljšavanje usluga te utjecaj na promjene regulatornih propisa, kada se za time pokaže potreba. Za sve to je neophodno imati institucijski neovisna tijela koja obavljaju poslove s javnim ovlastima, uz potpunu autonomiju odlučivanja u postupcima iz svoje nadležnosti, poručila je.
Ćorić: Za obuzdavanje inflacije "učinjeno sve što se može"
Odgovarajući na pitanje novinarke o visokoj inflaciji, Kapural je rekla da AZTN tu eventualno može doprinijeti istraživanjem mogućih zabranjenih dogovora između trgovaca, kao i osiguravanjem uvjeta da se konkurenti međusobno ravnopravno natječu. "Time potrošači imaju niže cijene proizvoda, kvalitetnije proizvode i usluge i njihov veći izbor", izjavila je.
Upitana, pak, o najvećim problemima s kojima se regulatori susreću, apostrofirala je potrebu ujednačavanja financijskih i materijalnih uvjeta koje regulatori imaju, a i ona je spomenula izazov zadržavanja postojećeg stručnog kadra.
Na pitanje je li HNB učinio dovoljno na obuzdavanju inflacije, viceguverner HNB-a Tomislav Ćorić je odgovorio da je "učinjeno sve što se može", pri čemu je istaknuo da je hrvatsko gospodarstvo ove i proteklih godina raslo daleko brže od prosjeka EU-a i eurozone. "U tom kontekstu, vrlo često je dio inflacije iniciran visokim stopama rasta nacionalnog gospodarstva. Upravo je o tome riječ u Hrvatskoj", kazao je Ćorić.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
