(Snimio Hrvoje Jelavić/Pixsell)
U 2023. godini na
portalu MojPosao objavljeno je nešto više od 3.000 oglasa za sezonske radnike, što je 13 posto manje u odnosu na godinu ranije.
Općenito gledano, najtraženija zanimanja u sezoni bila su: konobar, kuhar, trgovac, pomoćni radnik u kuhinji te pomoćni kuhar.
Što se tiče zastupljenosti po županijama, najviše sezonskih radnika tražilo se u: Splitsko-dalmatinskoj (31%), Istarskoj (22%), Primorsko-goranskoj (23%) te Zadarskoj (16%) županiji.
U kategoriji Turizam i Ugostiteljstvo, djelatnosti u kojoj je sezonsko zapošljavanje najprisutnije, tijekom 2023. godini objavljeno je više od 14.000 natječaja za posao, što je 7% manje nego godinu ranije. Ovakav pad odgovara situaciji na cjelokupnom tržištu. Također, nastavlja se rapidan porast broja stranih radnika u Hrvatskoj, pri čemu je trenutačno otprilike svaki deseti radnik strani državljanin, pokazuju analize.
Većina ljudi je barem jednom odradila sezonu
Prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao proveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je sudjelovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76%) je barem jednom tijekom svoje karijere radilo u sezoni.
Ispitanici koji su imali iskustvo rada u sezoni iznijeli su različite motive za obavljanje sezonskih poslova. Trećina (33%) navodi da su sezonske poslove obavljali tijekom školovanja i studiranja kako bi popunili svoj budžet. Slično tome, 22% ljudi je sezonske poslove radilo neposredno nakon završetka školovanja, a prije pronalaska posla u struci. Za 26% ispitanika, sezonski poslovi su bili način popunjavanja pauze između stalnih poslova.
Interesantno je da je 30% ispitanika radilo sezonske poslove s nadom da će oni postati "stalni", dok je 24% ispitanika izjavilo kako je sezonski posao bio savršeno prilagođen njihovim tadašnjim potrebama i preferencijama.
Sigurna plaća i osiguran smještaj od presudne su važnosti
Ljudi na "sezonu" nerijetko dolaze iz različitih krajeva Hrvatske, a u posljednje vrijeme i iz cijelog svijeta, stoga ne čudi činjenica kako su sigurna primanja (44%) i smještaj (40%) od presudne važnosti prilikom odabira sezonskog posla.
Zanimljivo je da je visina plaće tek na trećem mjestu, dok su slobodni dani i radno vrijeme i inače ljudima nešto manje važni kod ovog tipa zaposlenja.
Prednosti i mane sezone
Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su stjecanje novih znanja i vještina (68% ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61%) te plaća koja je u pravilo osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54%). Tu su još i boravak na moru (45%) te zanimljivost i atraktivnost posla (44%), svega 6% ljudi smatra kako sezonski posao nema prednosti.
S druge strane, najveće mane rada u sezoni
pronalazimo u njegovom gotovo ograničenom trajanju sezonskog posla, dugim radnim danima, neadekvatnom smještaju te preniskoj plaći i odvojenosti od obitelji.
Plaće su bitna stavka
Kad je riječ o plaći, u prosjeku, očekivana mjesečna neto plaća za sezonski posao iznosi 1.307 eura neto, što je 6% više u odnosu na prošlu godinu.
Mjesečna primanja, naravno ovise i o vrsti posla kojeg rade:
- Konobari u prosjeku očekuju mjesečnu plaću od 1.408 eura,
- Kuhari bi za svoj rad htjeli dobiti minimalno 1.482 eura,
- Sobari i sobarice mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura,
- Recepcioneri smatraju da bi za svoj rad trebali ostvariti minimalno 1.259 eura,
- Prodavači u prosjeku očekuju plaću od 1.105 eura,
- Skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a
- Pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.