GOSPODARSTVO

Sutra objava novih brojki. BDP nam u veliki plus guraju rast cijena i osobne potrošnje, ali izvoz nam i dalje – pada

| Autor: Dražen Katalinić
Ilustracija (Arhiva Novog lista)

Ilustracija (Arhiva Novog lista)


Državni zavod za statistiku sutra će objaviti podatke o rastu BDP-a u zadnjem tromjesječju prošle godine kao i za cijelu 2023., a prema dosadašnjim procjenama jednoglasan je zaključak da će nam gospodarski rast u zadnjem kvartalu čak i ubrzati, dok će na razini cijele prošle godine biti iznad prosjeka Europske unije i eurozone, a isto se očekuje i u cijeloj ovoj godini.

Prema prvim procjenama Ekonomskog instituta u Zagrebu rast BDP-a bi u posljednjem lanjskom kvartalu trebao iznositi 3,2 posto i to bi trebala biti najveća zabilježena stopa rasta od svih prošlogodišnjih kvartala. Pri tom napominju da će gospodarskom rastu u lanjskom prosincu, u odnosu na prosinac 2022., najviše pridonijeti veći broj dolazaka turista, veći prihod državnog proračuna od PDV-a i veći promet u maloprodaji, dok će istodobno obujam industrijske proizvodnje zabilježiti pad vrijednosti. Ekonomski institut procjenjuje da će gospodarski rast na nivou cijele prošle godine iznositi 2,6 posto.

Dinamika bez kvalitete

Analitičar Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta također procjenjuje stopu rasta od oko 2,5 posto za ovu godinu, ali upozorava da će nam inflacija i dalje biti iznad prosjeka Europske unije.

– Naša priča se temelji na osobnoj potrošnji, novac se ulijeva, monetarna politika je dosta ekspanzivna već dugo vremena, a sad joj se i fiskalna pridružila, što će dovesti do ubrzanja stope inflacije, ali privremeno i gospodarskog rasta, a onda će opet netko iz HNB-a reći da su podcijenili inflaciju. Stopa rasta BDP-a bi ipak trebala biti veća od prosjeka EU-a, koji neće biti bogzna kakav.

Željko Lovrinčević / Photo: Zarko Basic/PIXSELL

No, u Hrvatskoj se malo govori o kvaliteti rasta. BDP raste na domaćoj potrošnji, a ne na izvozu, koji pada, nema investicija privatnoga sektora u tehnologiju kao zaloga budućeg rasta, imamo jedino domaću potrošnju. Dakle, dinamiku rasta imamo, ali nemamo kvalitetu rasta, poručuje Lovrinčević.

Da će nam gospodarstvo i dalje rasti ponajviše na krilima osobne potrošnje, smatra i ekonomski analitičar Petar Vušković.

– Pouzdano možemo reći da će hrvatska ekonomija nastaviti svoj ekonomski rast. Takva procjena vrijedi za interval od zadnjeg kvartala 2023. do kraja 2024. godine. Argumenti za takvu procjenu su nastavak rasta osobne potrošnje, povezano s time rast plaća (pritisci sindikata), kapitalni projekti i investicije države i lokalnih jedinica, nastavak korištenja sredstava iz EU fondova, rast zaposlenosti, najava dobre turističke sezone, optimizam realnog sektora, navodi Vušković i dodaje da su, s druge strane, prijetnje rastu daljnji pad našeg izvoza zbog recesijskih pritisaka na tržištu naših vanjskotrgovinskih partnera, vremenske nepogode, poput suše, te ratne okolnosti u kojima su tržišta potencijalno izložena, gdje posebno treba istaknuti sistemsku osjetljivost burzi, smatra Vušković.

Petar Vušković / Photo: Tomislav Miletic/PIXSELL

Ekonomski smjer

Lovrinčević pak upozorava na paradoks domaće potrošnje, odnosno na činjenicu da nam domaći izvori ponude, tj. domaća proizvodnja i industrija ne rastu, uvoz pada, a potrošnja raste, pa postavlja pitanje: Odakle onda dolazi roba? Također podsjeća na metodologiju izračuna Državnog zavoda za statistiku koji će »korektno zabilježiti nominalni rast« potrošnje, no ono što nije pouzdano i jako je problematično je, kaže, indeks cijena.

»S čim to deflacionirati da bi došli do realnog iskaza, koliko je to u robama, koliko u uslugama, koliko je to realno. Tu je uvijek problem. A i dojam je u javnosti da je inflacija podcijenjena, odnosno da je rast cijena manji od onoga koji se objavljuje. DZS zabilježi nominalni iznos, ali ne može izračunati realni jer nema korektne deflatore«, tvrdi Lovrinčević.

Njegovo mišljenje dijeli i Vušković.

– Premda se BDP uzima kao najpouzdaniji indikator ekonomskog rasta, sa sobom nosi metodološki problem deflacioniranja. Varijabilnost cijena i stalna usklađivanja kod procjene rasta realnog BDP-a su ozbiljan problem i mogućnost za znanstvenu grešku. Procjene su da će rast u 2023. ali i u 2024. biti između 2,5 i 3 posto. Za nas je važno da imamo dobar ekonomski smjer te intenzitet rasta koji bi bio i koji će biti nešto viši nego europski prosjek. Tako smanjujemo razliku u prosječnoj razvijenosti s EU-om, zaključuje Vušković.

Procjenu kretanja BDP-a u zadnjem kvartalu prošle te za cijelu tekuću godinu nedavno je objavila i Hrvatska narodna banka preko tzv. modela brze procjene BDP-a. Prema tom modelu, gospodarstvo bi nam u zadnjem tromjesječju u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje trebalo rasti čak 3,8 posto. Ako to potvrdi i DZS, stopa rasta u posljednja tri mjeseca 2023. bit će najbrža od trećeg kvartala 2022. godine, kada je iznosila 5,5 posto, a prosječan rast u 2023. iznosio bi 2,7 posto, pa bi se po brzini rasta Hrvatska našla na vrhu ljestvice zemalja EU-a. Prema podacima Eurostata za 23 zemlje, na godišnjoj razini prosječan rast u EU-u iznosio je 0,3 posto, a u eurozoni 0,1 posto, pri čemu je osam zemalja zabilježilo pad BDP-a, a najveći Irska, od 4,8 posto, i Estonija, od 3 posto koje su ušle u recesiju, dok su tehničke uvjete za recesiju ispunile Finska i Velika Britanija, s tim da je veći broj zemalja već dulje u teškoćama, poput Njemačke.

Photo: Davor Puklavec/PIXSELL

Povećanje plaća će podići razinu inflacije

Nakon najvećeg povijesnog povećanja plaća u javnom sektoru, očekuje se da bi u privatnom sektoru kako vrijeme bude odmicalo prema turističkoj sezoni moglo doći do zahtjeva za većim plaćama, navodi Lovrinčević dodavši da rast plaća u javnom sektoru u Hrvatskoj ide u valovima jer »Hrvatska nema kontinuiranu i smislenu politiku plaća«.

– Hrvatska stalno radi priču stop-and-go, sad je u fazi go, a zadnje dvije godine prije toga je bio stop – najprije zaostaju plaće, a onda u nekom trenutku ih se gurne u rast, kao što je recimo sad pred izbore, i onda ta radna mjesta postaju bolje plaćena nego u privatnom sektoru.

To se dosad događalo u uvjetima kad je bilo dovoljno radne snage, a sad je nema. Očekuje se stoga da bi u privatnom sektoru moglo doći do zahtjeva za rastom plaća, ali u privatnom sektoru postoji segmentacija tržišta rada gdje ulazi migrantska radna snaga koja u javni sektor ne može ući zbog jezične barijere.

Sad je realni sektor istrčao ispred inflacije u smislu rasta plaća, nedavno je bio iza inflacije, kaskao, a zbog nepostajanja konzistentne usklađene politike plaća u javnom sektoru događa se da ljudi iz privatnog odlaze u javni sektor zbog boljih plaća, kaže Lovrinčević i ističe da će povećanje plaća sasvim sigurno podići razinu inflacije iznad onoga što projicira HNB, odnosno da ćemo cijelu ovu godinu imati inflaciju veću od prosjeka EU-a.

Prema njegovim analizama, Hrvatska ima problema s rastom cijena višim od prosjeka EU-a još od travnja 2022. kada je postalo izvjesno da ulazimo u europodručje, odnosno razina cijena nam je sedam postotnih bodova veća nego prije uvođenja eura. Lovrinčević stoga zaključuje da ćemo privremeno imati nešto veći rast BDP-a, ali opet temeljen na osobnoj potrošnji.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom