Broj europskih tvrtki koje su Kinu uvrstile među tri vodeća odredišta za buduća ulaganja na najnižoj je razini otkad je Europska trgovinska komora u Kini počela prikupljati podatke 2010. godine, navodi se u godišnjem dokumentu.

Dok u Europi i SAD-u tvrtke muči prigušena potražnja zbog rastućih kamatnih stopa i inflacije, u Kini problem im je oštar pad cijena i rizik od deflacije.

Lani je trostruko više europskih kompanija izvijestilo o padu prihoda iz Kine, navodi se u izvješću, a manji je i udio dobiti ostvarene u azijskom divu.

"Poslovno ozračje znatno se pogoršalo u protekle tri godine i to se ne može promijeniti preko noći", istaknuli su u komori.

Članovi su komore, među ostalima, BASF, Maersk, Siemens i Volkswagen, podsjeća Reuters.

Anketa koju je komora provedela među članovima od veljače do početka ožujka pokazala je da je prošle godine rekordan broj tvrtki izgubio poslove zbog otežanog pristupa tržištu i regulatornih prepreka.

Kineski predsjednik Xi Jinping sve se više fokusira na nacionalnu sigurnost, a strane kompanije strahuju i od regulora, budući da su propisi često nejasno formulirani.

"S obzirom na nove i skorašnje europske i američke propise koji će prisiliti mnoge tvrtke da budu transparentnije u podacima o poslovanju u Kini, trend diverzifikacije opskrbnog lanca i prodaje poslovanja vjerojatno će ojačati u srednjoročnom razdoblju", ocjenjuje komora.

Izravna strana ulaganja (FDI) u Kinu značajno su usporila od kraja prošle godine kada je Peking ukinuo stroge mjere suzbijanja covida-19. U pet mjeseci zaključno sa svibnjem smanjena su za 5,7 posto, iskazano u dolarima, u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.

Trgovinski deficit EU-a s Kinom lani je uvećan na 396 milijardi eura, što je navelo predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen da predloži uklanjanje rizika u gospodarskim i diplomatskim odnosima s Kinom, navodi Reuters.