BRUXELLES
Sljedeći tjedan u Europskoj uniji
(Hina/EPA)
Sljedeći tjedan čelnici država članica okupit će se u Sloveniji na samitu s čelnicima zapadnog Balkana, zastupnici Europskog parlamenta u Strasbourgu imaju plenarnu sjednicu, a nekoliko ministarskih sastanaka održava se u Luxembourgu.
Uoči samita EU-zapadni Balkan, koji se održava u srijedu, čelnici 27 država članica okupit će se u utorak u Brdu kod Kranja na radnoj večeri na kojoj će razgovarati o o ulozi Unije na međunarodnoj sceni slijedom događaja u Afganistanu, indopacifičkoj regiji i odnosima s Kinom.
Na sastanku u s čelnicima zapadnog Balkana razgovarat će o snažnijem angažmanu EU-a na ekonomskom oporavku i održivom razvoju te regije kao i o daljnjem jačanju političkog dijaloga i sigurnosne suradnje.
Europska perspektiva
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel u pismu kojim poziva europske čelnike na samit kaže da EU i zapadni Balkan trebaju potvrditi zajedničku predanost radu na jakoj, stabilnoj i ujedinjenoj Europi.
“Ovo bi također bila važna prilika za raspravu o tome kako osigurati stabilnost regije, ojačati regionalnu suradnju i riješiti regionalne sukobe”, kaže Michel u svom pozivnom pismu.
Uočljivo je da je Michel oprezno izbjegavao spomenuti izraze poput “europske perspektive” ili “proširenja”.
Europska perspektiva obećana je zemljama jugoistoka Europe još 2003. godine na samitu u Solunu. Od tada je jedino Hrvatska uspjela postati članicom.
Ostale zemlje tog dijela Europe malo su ili nikako napredovale na putu prema članstvu. Dio zemalja otvorilo je pristupno pregovore, ali oni sporo napreduju, dio ih čeka otvaranje pregovora, a dio još čeka na kandidatski status.
Dosta pozornosti posljednjih dana izazvala je Reutersova vijest da među članicama EU-a nema suglasnosti da se u deklaraciji samita uvrsti rečenica o “nedvosmislenoj potpori europskoj perspektivi zapadnog Balkana”.
Riječ je o jednom od nacrta nastalih u okviru priprema za samit i konačni tekst deklaracije još nije usuglašen, ali je zabrinjavajuće da se “europska perspektiva”, izraz koji je ionako prilično neodređen i neobvezujući uopće dovodi u pitanje.
Dobar dio članica podržava proširenje na zapadni Balkan, dio njih je neutralan prema tom pitanju, ali manji dio je najblaže rečeno skeptičan.
Slovensko predsjedništvo Vijećem EU-a iznijelo je prilično snažan prijedlog da se u deklaraciji kaže da EU treba biti spreman za primanje zapadnog Balkana i primiti sve države tog područja najkasnije do 2030., ali teško da će takav prijedlog proći jer je za njega potrebna suglasnost svih država članica.
“EU ponovno potvrđuje svoju predanost procesu proširenja i svojim odlukama koje su o tome donesene, na temelju vjerodostojnih reformi kod partnera, poštenih i rigoroznih uvjeta i prema načelu vlastitih zasluga. U tom kontekstu naglašavamo važnost osiguravanja sposobnosti EU -a da integrira nove članice i ispuni proces proširenja sa svim partnerima sa zapadnog Balkana najkasnije do 2030. godine”, kaže se u slovenskom prijedlogu deklaracije.
Plenarna sjednica EP-a
Od ponedjeljka do četvrtka u Strasbourgu se održava plenarna sjednica Europskog parlamenta. Jedna od središnjih tema bit će odnosi između EU-a i SAD-a, na temelju izvješća koje je pripremio hrvatski europarlamentarac Tonino Picula. Rasprava se održava u utorak ujutro, a glasanje o izvješću je u srijedu.
U srijedu će zastupnici raspravljati o zabrinjavajućem rastu cijena energije zbog velike potražnje i malih zaliha u državama članicama. U tom kontekstu neizbježna je i rasprava o europskom Zelenom planu. Očekuje se da će zastupnici inzistirati da troškove zelene tranzicije ne snose siromašni slojevi stanovništva ili vlasnici automobila u udaljenim seoskim područjima kojima nije dostupan javni prijevoz.
Energetika, Bjelorusija, Mađarska, Poljska
Europska komisija će u utorak na svojoj redovitoj tjednoj sjednici također raspravljati o rastu cijena energije i usvojiti dokument koji će biti podloga za raspravu u Europskom parlamentu.
Na plenarnoj sjednici raspravljat će se o stanju u Bjelorusiji, zatim o planovima za oporavak i otpornost Mađarske i Poljske koje Komisija još nije odobrila te o sigurnosti na cestama.
Da bi se ispunio cilj koji je EU zacrtao, da se do 2050. broj smrtnih slučajeva na cestama svede nulu, zastupnici će pozvati da se više investira u sigurnije ceste i da se u naseljenim područjima i na cestama s velikim broj biciklista i pješaka brzina ograniči na 30 km/h te da se uvede nulta tolerancija za vožnju pod utjecajem alkohola.
Sljedeći tjedan u Luxembourgu se održavaju četiri ministarska sastanka. U utorak se sastaju ministri financija, u srijedu ministri za zaštitu okoliša, u četvrtak ministri pravosuđa, a u petak ministri unutarnjih poslova.
Prema pravilima EU-a, svi sastanci Vijeća EU-a u travnju, lipnju i listopadu održavaju se u Luxembourgu umjesto u Bruxellesu.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
