ZAGREB/BRUXELLES

Hrvatski eurozastupnici za solidarnost i u ublažavanju ekonomskih šteta od COVID-a 19

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

(Hina/EPA)


Hrvatski europarlamentarci su se u raspravi na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u utorak pridružili pozivima na solidarnost i suradnju država članica EU-a, kako u borbi protiv širenja zaraze koronavirusom tako i u pomoći gospodarstvima najpogođenijih članica.

Zastupnici u Europskom parlamentu su na skraćenoj jednodnevnoj sjednici održanoj u Bruxellesu umjesto u Strasbourgu raspravljali o stanju u EU-u i mjerama poduzetima kako bi se zaustavilo širenje zaraze novim koronavirusom.

Uz potrebnu koordiniranog odgovora Unije na epidemiju zastupnici su u raspravi upozoravali i na štete koje gospodarstvima članica nanosi COVID-19 koji izaziva novi koronavirus.

Zastupnik HDZ-a Tomislav Sokol je u svom govoru Sokol je naglasio kako Europska unija mora pripremiti mjere kojima će pomoći najugroženijim državama.

"Proizvodnja, logistika i trgovina među zemljama već trpe posljedice, a situacija bi posebno ozbiljna mogla biti u turizmu. Riječ je o jednoj od najvažnijih gospodarskih grana u Hrvatskoj, ali i u drugim zemljama. Vrijeme je za istinsku, ali i konkretnu europsku solidarnost. Europska komisija mora pripremiti jasne mjere pomoći najpogođenijim zemljama", rekao je Sokol.

Sokol je također upozorio kako je potrebno uspostaviti  sustav praćenja dostupnosti medicinske opreme i lijekova na europskoj razini.  "Potrebna nam je europska proizvodnja ključnih medicinskih stavki i potrebna nam je prava zajednička zdravstvena politika EU", zaključio je Sokol.

Ruža Tomašić (HKS/ECR) je upozorila da "pojedine članice ne dozvoljavaju izvoz higijenske opreme izvan svojih granica" i lijekova te pozvala institucije EU-a da "štite prava i interese svih građana EU-a i stanu na kraj takvoj lošoj praksi".

Također je zatražila angažman EU-a u koordinaciji nadležnih nacionalnih tijela i pružiti im dodatnu podršku postupanju.

Na štete po gospodarstvo upozorio je i IDS-ov europarlamentarac Valter Flego.

On je u svom istupu zatražio "vrlo konkretne aktivnosti mjere Vijeća i Komisije kako bi se spasila mnoga radna mjesta" te dodao kako ga ja "strah da idemo u novu recesiju i ekonomsku krizu".

"Treba nam europska solidarnost u sprječavanju širenja zaraze ali i za pomoć zemljama članicama, posebice onima ovisnim o turizmu poput moje Hrvatske", rekao je Flego i pozvao Komisiju da u suradnji s Vijećem i premijerima konkretno pomogne kroz fondove.

Biljana Borzan (SDP), liječnica i potpredsjednica eurosocijalista u parlamentu, rekla je da je prioritet zaštita života i zdravlja građana te potom poduzeti mjere kako bi se ekonomska šteta svela na najmanju moguću razinu. "A zadnje, ali ne manje važne, su lekcije koje ćemo kao društvo i Unija izvući", rekla je.

"Potrebno je sagledati i istražiti slijed događaja koji je doveo do epidemije te mjere koje su poduzimale EU i pojedine države. Jesu li mjere dale rezultate, koji potezi su povučeni prekasno i što se propustilo učiniti kako bi se širenje virusa obuzdalo? To su pitanja na koja moramo dobiti odgovore", rekla je Borzan.

S obzirom na ekonomske posljedice krize, Borzan je upozorila da je potreban brzi dogovor o višegodišnjem proračunu Unije.

"To je preduvjet da se mobiliziraju svi fondovi i sredstva iz kojih se može pružiti podrška gospodarstvima država članica. Ukoliko se izvanredno stanje nastavi kroz dulji period, u Hrvatskoj će pogotovo na udaru biti turizam, prijevoz i drvna industrija", upozorila je Borzan.

Također je napomenula kako tijekom izvanrednog stanja treba poštivati poštuju prava građana EU poput europske zdravstvene iskaznice  te prava putnika na pomoć i odštetu. "Europska komisija i države članice trebaju posebno štititi prava građana koji su radi mjera protiv virusa negdje zapeli ili morali otkazati putovanja", zaključila je Borzan.

HDZ-ova eurozastupnica Sunčana Glavak, članica odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, nije sudjelovala u raspravi no također ističe važnost uspostavljanja jedinstvenih protokola za liječenje na razini članica EU te što raniji dogovor oko donošenja Višegodišnjeg financijskog okvira. 

Glavak se zalaže za formiranje "centraliziranih informacijskih baza na razini država članica, koje bi, u komunikacijskom smislu sadržavale pravovremene informacije o razvoju situacije, ali i specifične upute za sve građane koje se tiču njihovog svakodnevnog života i rada, putovanja, kretanja na javnim prostorima i u javnim institucijama".

"Potreban je koordinirani odgovor Europske unije kako bi se što kvalitetnije amortizirali nepovoljni učinci koronavirusa na društvo i gospodarstvo, sredstva je potrebno usmjeriti prema medicinskim istraživačkim centrima koji rade na otkrivanju lijeka za bolest, ali i prema gospodarskim djelatnostima koja trpe izvanrednu i nepredviđenu štetu koja može gurnuti gospodarstvo Europske unije u recesiju", ističe Glavak, stoji u priopćenju ureda zastupnice.

Neovisni hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Mislav Kolakušić kritičan je, međutim, spram načina izvještavanja o epidemiji i mjera koje se poduzimaju na njenom suzbijanju.

"Mi se nalazimo u dosad nezabilježenoj kampanji širenja straha", ustvrdio je Kolakušić u raspravi  i dodao da "ta kampanja mora odmah stati".

Podaci o oboljelima i umrlima prezentiraju se bez usporednih podataka s ostalim oboljenjima, ustvrdio je Kolakušić i naveo da godišnje od gripe u svijetu umre 300.000 do 650.000 ljudi dok je od koronavirusa do sada umrlo 4000.

"Pozivam vas na zdrav razum i da ne zatvaramo vrata parlamenta jer time šaljemo poruku svima  (...) da i oni imaju pravo zatvoriti svoja radna mjesta a time će Europa i svijet kakve poznajemo nestati. Ne sudjelujmo u širenju straha, iznosimo činjenice kakve jesu", zaključio je Kolakušić.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of