Ilustracija (Pexels)
Poljoprivredna i kohezijska politika Europske unije moraju se u novom višegodišnjem proračunu zadržati kao zasebni i snažni instrumenti, poručili su eurozastupnici na ovotjednoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu uoči predstavljanja Komisijinog prijedloga proračuna Unije idućeg tjedna.
Europski parlament (EP) je u srijedu raspravljao o svojim prioritetima u novom Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) EU-a a u četvrtak s povjerenikom za poljoprivredu i hranu Christophom Hansenom o budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP).
Eurozastupnici su poručili da kohezijska i poljoprivredna politika moraju ostati snažne i zasebne u dugoročnom proračunu EU-a odbacujući mogućnost njihovog objedinjavanja i, posebice, smanjenja sredstava za programe tih politika.
Većina zastupnika protivi se prijedlozima da se u novom višegodišnjem proračunu dosadašnji programi, uključujući one za koheziju i poljoprivredu, spoje u nacionalne omotnice gdje bi svaka članica sredstva raspoređivala sukladno svojim planovima i potrebama. U većim europskim regijama postoji bojazan da bi se time ograničio njihov utjecaj u korištenju EU fondova, dok se siromašnije članice pribojavaju da bi se ukidanjem posebnih stavki umanjila sredstva za kohezijske politike s obzirom na nova izdvajanja koja očekuju Uniju.
Suizvjestitelj EP-a za VFO, rumunjski pučanin Siegfried Muresan istaknuo je u srijedu da je "najveći prioritet Parlamenta očuvanje identiteta i snage zajedničke poljoprivredne i kohezijske politike" te naglasio da to podrazumijeva zaseban proračun za poljoprivrednike, odvojene pravne osnove za koheziju i poljoprivredu te jasnu ulogu regija u kohezijskoj politici.
Suizvjestiteljica iz redova socijaldemokrata, Portugalka Carla Tavares, poručila je Komisiji da Parlament ne pozdravlja pristup nacionalnog plana po državi članici za upravljanje programima. Također je napomenula da EP "neće prihvatiti VFO bez jasnog, neovisnog i snažnog Europskog socijalnog fonda". "Niti želimo fragmentirati kohezijsku politiku, koja mora i dalje biti glavni investicijski alat EU-a", nastavila dodavši da EU treba održati trenutnu razinu financiranja tih programa.
Raspravu o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici nakon 2027, održanu u četvrtak u Strasbourgu, povjerenik za poljoprivredu i hranu Christophe Hansen otvorio je porukom da "naše politike moraju držati korak sa svijetom koji se mijenja".
Hensen se u obraćanju nije izravno dotaknuo planova o spajanju fondova u novom proračunskom razdoblju no poručio je da sigurnost hrane ostaje prioritet ali se "ZPP mora modernizirati i bolje prilagoditi današnjim izazovima".
"Vjerujem da novi financijski okvir predstavlja priliku za nadogradnju postojeće ZPP-a i jačanje našeg političkog odgovora kako bismo učinkovitije postigli ciljeve konkurentnosti, otpornosti, inovacija i održivosti, zaključio je luksemburški povjerenik u timu Ursule von der Leyen.
Većina zastupnika pozdravila je namjeru da se u idućem proračunskom razdoblju za poljoprivrednike pojednostave procedure pristupa europskim sredstvima ali su i ponovili stav da programe poljoprivredne politike EU treba zadržati kao zaseban dio proračuna.
"EU mora u idućem višegodišnjem proračunu povećati sredstva za poljoprivredu i smanjiti administrativno opterećenje. Želimo ZPP koji će se temeljiti više na poticajima nego na obvezama za poljoprivrednike", poručila je u raspravi HDZ-ova eurozastupnica Sunčana Glavak.
"Poljoprivreda nije trošak, nego strateška investicija u održivu budućnost Europe. Hrana, tlo i voda postaju geopolitika. Vrijeme je da se prema njima tako i odnosimo", rekla je Glavak protiveći se ideji spajanja izdvajanja za poljoprivredu s drugim politikama u jedinstveni fond..
Ured zastupnice je priopćio kako Glavak, s obzirom na brojne izazove s kojima se suočavaju, posebice mali i srednji poljoprivrednici, podržava stav Europske pučke stranke da ZPP nakon 2027. mora ostati snažno financiran, ali i postati fleksibilniji, pravedniji i zeleniji.
HDZ-ova europarlamentarka je istaknula da je potrebna bolja ravnoteža između proizvodnje hrane i okolišnih ciljeva, kao i da ekološka tranzicija neće uspjeti bez stvarnih potpora onima koji je provode i navela pozitivan primjer Hrvatske, koja je od ulaska u EU do danas uložila više od pet milijardi eura europskih sredstava u poljoprivredu i ruralni razvoj, stoji u priopćenju.
Europski parlament je za novi ZPP utvrdio četiri glavna prioriteta: povećan i samostalan proračun za ZPP, ojačane izravne potpore i financiranje neovisnih ruralnih regija, smanjenje administrativnog opterećenja poljoprivrednika te povećanje sredstava i poticaja za generacijsku obnovu na farmama, podsjeća ured zastupnice.
Višegodišnji financijski okvir (VFO) utvrđuje se za razdoblje od sedam godina i propisuje maksimalne gornje granice potrošnje za različita područja politike. Nakon što su osigurale suglasnost Europskog parlamenta, odnosno većine njegovih članova, vlade EU-a jednoglasno usvajaju uredbu o VFO-u. Trenutni dugoročni proračun EU-a istječe 31. prosinca 2027.
Hrvatski ministar poljoprivrede ranije David Vlajčić ranije izjavio da se sve države članice Europske unije da ne smije doći do ugrožavanja financiranja zajedničke poljoprivredne politike i postoje jamstva Europske komisije da do toga neće doći.
Vlajčić je pozdravio i paket pojednostavljenja poljoprivrednih propisa koje je nedavno predložila Europska komisija.
Europska komisija je ranije izišla s idejom da u sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje od 2028. do 2034. svaka zemlja članica napravi vlastiti nacionalni plan za trošenje europskih sredstava, u što bi bile uključene i kohezijske i poljoprivredne politike, dva područja na koje odlazi oko dvije trećine proračuna. Riječ je o sličnom pristupu kakav je korišten za provedbu sredstava za oporavak od posljedica pandemije - svaka država dobije svoju financijsku omotnicu, a novac se isplaćuje nakon što se provedu predviđene reforme i ključne etape.