Hrvatski glas se čuje unutar Europske unije, a hrvatski građani žive bolje, složili su se u ponedjeljak u Zagrebu sudionici konferencije "Europa za sve generacije" u povodu 12. godišnjice hrvatskog članstva u bloku.

"Osobno predstavljam Hrvatsku, ali i svih ostalih 26 zemalja članica u Komisiji, prije mene je tu bio gospodin (Neven) Mimica tako da imamo kontinuitet. ... Čuje se hrvatski glas, glas zemlje koja zna što je rat, ali i što je mir, što je vrlo važno, zemlje koja poštuje europska pravila. Naše vrijednosti se prepoznaju: solidarnost, humanost, zajedništvo", kazala je povjerenica Europske komisije za Mediteran Dubravka Šuica.

Međutim, naglasila je da se te vrijednosti više ne mogu uzimati zdravo za gotovo te da ih je potrebno braniti s obzirom na terorističke prijetnje i dezinformacije kao i ratove u Ukrajini ili na Bliskom istoku.

Kazala je da je život građana "puno bolji" zahvaljujući sredstvima iz europskog proračuna, ali i fonda solidarnosti te mehanizma za otpornost i opravak.

"Činjenica je da smo 2013. imali BDP po glavi stanovnika 12.000 (eura), danas 22.000. Bez obzira na sve kritike o inflaciji, 22.000 po glavi je ogroman iskorak", rekla je Šuica.

Kao primjere nekih od "tisuću realiziranih projekata", povjerenica je istaknula izgradnju Pelješkog mosta i projekt za zapošljavanje žena "Zaželi".

"Sve smo to napravili, ali ne mjerimo europsko članstvo samo u kilometrima cesta ili broju projekata, nego po osjećaju pripadnosti i o tome moramo govoriti i nadam se da ćemo bolje komunicirati u budućnosti", kazala je Šuica.

'Za svim relevantnim stolovima'

Branko Baričević, prvi voditelj Predstavništva EK-a u Hrvatskoj, kazao je da se često govori da je Hrvatska mala i nebitna, što je odbacio.

"Imamo gospođu Šuicu koja je povjerenica, koja je nedavno bila u Siriji. Donosiš onim ljudima europske novce kojima podupiremo vrijednosti koje mi propagiramo i kako mi želimo da ti ljudi žive. Imamo ženu koja obnaša taj dio posla. Mi ipak sudjelujemo u toj velikoj priči, ali volja i želja je sigurno tu i to je ono što je najvažnije", istaknuo je Baričević.

Naglasio je da Hrvatska danas također sjedi "za svim relevantnim stolovima unutar Europske unije", misleći pritom na šengenski prostor i eurozonu.

Rekao je da smatra da kada bismo ljude pitali misle li da je hrvatski ulazak u Uniju bio dobra ideja, da će većina odgovoriti potvrdno jer osjećaju njene prednosti.

"Ne možete nigdje proći da autobus nema neki znak EU-a na sebi, da ga nema neki most. Gdje god dođete, škola, vrtić, toliko je tih oznaka", kazao je Baričević.

Međutim, upozorio je da su to svi počeli doživljavati kao nešto normalno, naglašavajući da je to ipak dostignuće "i nešto u što se uložilo jako puno truda".

Erasmus kao najvažniji projekt

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek se složila s Baričevićem da je "nemoguće poći u bilo koji dio Hrvatske i ne vidjeti taj izravan učinak koji nam je omogućilo participiranje u kohezijskoj politici".

No, Obuljen Koržinek smatra da postoji raskorak između istraživanja javnog mnijenja o percepciji i znanja građana o Europskoj uniji i "njihovog neposrednog, instinktivnog saznanja o tome što se promijenilo oko njih", zbog čega smatra da ne smijemo biti obeshrabreni kada čujemo podatke o nezainteresiranosti ili slabom znanju o EU-u.

Rekla je da je kao "najvažniji" uvijek isticala program za obrazovnu mobilnost i suradnju Erasmus.

"I da ništa drugo nije stvorila ili omogućila nego tolikim desecima tisuća mladih ljudi da u svojim formativnim godinama upoznaju druge kulture, jezike, narode i zaista se izgrade jednim dijelom i kao Europljani, Europska unija bi imala smisla", kazala je Obuljen Koržinek.

Također, ministrica se zapitala vodi li se, pored promocije financijskih i gospodarskih učinaka, dovoljno računa o promicanju "onih vrijednosti koje smo usvojili i na neki način u njima participiramo otkako smo članica: sloboda, demokracija, jednakost i vladavina prava", za koje prije par godina nismo mislili da ćemo se morati boriti kako bismo ih sačuvali.

"Mislim da je strašno važno o tome stalno govoriti jer bez obzira što nas očekuju ulaganja bez presedana u obranu zbog rizika i opasnosti i vremena u kojem živimo, mislim da ako ne budemo svjesni da tim ulaganjima u obranu trebamo braniti ove vrijednosti, da nam sva ta ulaganja u ovom geopolitičkom trenutku neće pomoći".

Kohezija kao temelj Unije

Voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Zrinka Ujević istaknula je da je važno prisjetiti se da pripadamo "klubu, koji nas štiti na svojevrsni način, osigurava kvalitetu života, brine o građanima koji su temelj našeg djelovanja jer sve što radimo, radimo uglavnom za naše građane".

"To je klub koji i sam ima različite izazove, koji je dosada prolazio kroz brojne krize. Često govorimo da smo sada suočeni s najvećim krizama, jesmo, ali možemo se prisjetiti da smo stalno bili suočeni s različitim krizama", kazala je Ujević.

Kao neke od primjere je navela financijsku krizu, Arapsko proljeće, ratove i nedavnu krizu zbog pandemije covida-19 te istaknula da "smo kroz njih gradili sebe, iz svih njih nešto naučili, gradili zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku".

"Naravno da ju moramo dalje graditi, gradili smo naše unutarnje tržište, naravno da ga moramo dalje graditi. Uklanjamo sve administrativne prepreke, uvodimo pojednostavljenje, jačamo konkurentnost jer osim različitih kriza u smislu sigurnosti jednako tako često govorimo o trgovinskim ratovima".

Naglasila je da se pritom ne smije zaboraviti na temelj, "a to je kohezija: kako izjednačavati razvoj zemalja članica".

"Puno toga radimo zajedno, puno toga možemo dalje raditi ako ostanemo zajedno, ako ostanemo jedinstveni", poručila je Ujević.