Prije dva mjeseca usvojen je jedinstveni EU okvir za digitalni identitet. O čemu se zapravo radi?

Ilustracija (iStock)

Prije dva mjeseca Europski parlament u Strasbourgu usvojio je prijedlog eurozastupnice iz Rijeke Romane Jerković o jedinstvenom europskom okviru za digitalni identitet.

U ova dva mjeseca u javnosti se zapravo vrlo malo govorilo o tom novom alatu, koji je namijenjen građanima kako bi se na siguran, brz i transparentan način elektronički identificirali prilikom korištenja usluga, kako javnog i privatnog sektora u svim zemljama EU-a. Istraživanja su pokazala kako tri četvrtine korisnika želi znati kako se njihovi podaci obrađuju kada koriste račune društvenih medija, dok 63 posto građana EU-a želi siguran jedinstveni digitalni ID za sve internetske usluge.

Europska komisija predložila je uspostavu europskog digitalnog novčanika koji će građanima omogućiti da u svakom trenutku imaju punu kontrolu nad osobnim podacima. EU digitalni novčanik je zapravo virtualni novčanik u formi aplikacije za mobitele koja građanima omogućuje digitalnu identifikaciju i pohranu službenih dokumenata u elektroničkom obliku, poput vozačke dozvole, osobne iskaznice, liječničkog recepta ili sveučilišne diplome.

Pilot-projekti istražuju digitalni novčanik u 11 područja:

– Pristup državnim uslugama

– Otvaranje bankovnog
računa

– Registracija SIM-a

– Mobilna vozačka dozvola

– Potpisivanje ugovora

– Zahtjev za medicinske
recepte

– Putovanje – putovnica, viza

– Organizacijski digitalni identiteti

– Plaćanja – provjera

identiteta

– Certifikacija obrazovanja – diplome

– Pristup davanjima iz
sustava socijalne sigurnosti – mirovina, kartica zdravstvenog osiguranja

EU novčanik

Građani već koriste digitalne novčanike na svojim pametnim telefonima za plaćanja.

– Ovi novčanici, koje danas dominantno nude veliki tehnološki igrači, svojim korisnicima omogućuju i prijavu na razne online usluge. Problem je što korištenjem digitalnog novčanika velikih platformi građani zapravo nemaju jasan uvid u to za što se koriste njihovi osobni podaci, što sa sobom povlači niz pravnih, etičkih i sigurnosnih pitanja, objašnjava Jerković.

Nakon što je Uredba (EU) 2024/1183 o uspostavi europskog okvira za digitalni identitet stupila na snagu, od država članica zahtijeva da građanima osiguraju lisnice EU-a za digitalni identitet u roku od 24 mjeseca od donošenja provedbenih akata, u kojima se navode tehničke specifikacije i certifikacija.

Ti akti, koji će se donijeti u razdoblju od 6 do 12 mjeseci nakon odobrenja Uredbe, temeljit će se na zahtjevima i specifikacijama izrađenima za paket instrumenata EU-a za digitalni identitet i osigurati ujednačenu provedbu lisnica u cijeloj Europi. U tijeku su opsežni pilot-projekti za testiranje tehničkih specifikacija i softverskih prototipova za lisnicu EU-a za digitalni identitet u različitim sektorima u više europskih zemalja.

Cilj je tih pilot-projekata procijeniti upotrebljivost lisnice u scenarijima kao što su pristup državnim uslugama, otvaranje bankovnih računa i olakšavanje sigurnih internetskih plaćanja, uz sudjelovanje privatnih poduzeća i javnih tijela u državama članicama, Norveškoj, Islandu, ali i u Ukrajini. Za očekivati je kako će prvi EU digitalni novčanici izdani od strane država članica postati dostupni građanima 2026. godine.

Zaštita osobnih podataka

Sigurnost i zaštita podataka ključni su elementi novog okvira o digitalnom identitetu. Europski digitalni novčanici će biti certificirani u skladu s Europskim zakonom o kibernetičkoj sigurnosti i Zakonom o zaštiti podataka.

Povezivanje identiteta s digitalnim novčanikom i dalje će biti u ingerenciji država članica. Europska komisija je trenutačno u procesu razvoja prototipa digitalnog novčanika koji treba podržavati brojne svakodnevne scenarije stvarne upotrebe.

Dobrovoljna baza

Korištenje EU digitalnog novčanika bit će isključivo na dobrovoljnoj bazi te da će građani i dalje moći nesmetano koristiti fizičke dokumente.

– Tako ćemo ga primjerice moći koristiti u situaciji kada policiji moramo pokazati osobnu iskaznicu i vozačku, prilikom otvaranja računa u banci, prilikom iznajmljivanja automobila, upisa na fakultet, podizanja lijekova na recept, prijave novorođenog djeteta u Knjigu rođenih, i tako dalje. Jednom u budućnosti, kada se za to ostvare ostali preduvjeti, omogućit će nam i elektroničko glasanje na nacionalnim, predsjedničkim, europskim i lokalnim izborima.

U praksi će to značiti da građani više neće morati stajati u dugačkim redovima, hodati od šaltera do šaltera kako bi, npr. promijenili adresu stanovanja. Kada stupi na snagu, očekuje se kako će i prijedlog zakona pridonijeti razvoju i modernizaciji te kvaliteti usluga javnog sektora, objašnjava Jerković.

Građani EU-a će moći koristiti svoj EU digitalni novčanik i za pristup uslugama privatnog sektora. Kao što je to slučaj i danas, građani će moći koristiti EU digitalni novčanik za plaćanja na svim prodajnim mjestima koja podržavaju beskontaktno plaćanje, kao i za pristup širokom spektru internetskih usluga. Osim brojnih novih pogodnosti koje donosi privatnim osobama, europski digitalni identitet donijet će prednosti malim i srednjim poduzećima.

EU e-Građanin

Danas putem nacionalnog sustava identifikacije i autentifikacije korisnici e-Građanina imaju mogućnost pristupa samo i isključivo uslugama javnog sektora, i samo unutar Hrvatske. To se mijenja na način da će i privatni sektor biti uključen u novi sustav, a novina je i to da će se uslugama javnog sektora od sada moći pristupati i u drugim zemljama EU-a.

– Novim okvirom o europskom digitalnom identitetu želimo umrežiti nacionalne sustave u jednu smislenu i dobro povezanu cjelinu te tako ubrzati digitalnu tranziciju. Izrazito je važno stvoriti preduvjete za daljnji razvoj digitalizacije u svim segmentima društva i gospodarstva. Digitalizacija je danas ključan proces u privlačenju investicija, u poticanju inovacija i apsolutno ključan preduvjet jačanja konkurentnosti naših poduzeća, kaže Jerković.