Ilustracija (Pexels)
Rovinjska policija je 11. ožujka zaprimila prijavu 71-godišnjakinje koja je oštećena kaznenim djelom prijevare.
Oštećena žena je 11. ožujka u noćnim satima na mobitel zaprimila poruku sadržaja ''Mama mobitel mi ne radi javi mi se na broj…''. Nepoznati počinitelj ju je u daljnjoj komunikaciji doveo u zabludu, nakon čega je uplatila iznos od više stotina eura na račun otvoren u Španjolskoj, misleći da šalje novac sinu, da bi naknadno u komunikaciji sa sinom shvatila da se radi o prijevari.
Policijski službenici utvrđuju sve okolnosti događaja i upozoravaju građane da ako prime ovakvu ili sličnu SMS poruku, nikako ne odgovaraju na nju niti slijede poveznicu i uplaćuju novac. Naime, riječ je o obliku prijevare te preporučamo građanima da ako dobiju takvu poruku, prvo stupe u kontakt sa svojim djetetom koje navodno traži pomoć kako bi provjerili istinitost informacije prije uplaćivanja novca.
Smishing prijevare podrazumijevaju kombinaciju SMS i phishing krađe identiteta, odnosno kampanju pripremnih radnji za počinjenje kaznenih djela prijevare slanjem lažnih SMS poruka u kojima se nalazi poveznica (link) koja vodi prema zlonamjernom softveru.
U SMS poruci koju građani zaprime obično se od njih traži da pritisnu, odnosno aktiviraju poveznicu koja će ih usmjeriti na lažnu internetsku stranicu i/ili pristup lažnom obrascu u koje trebaju unijeti osobne, financijske ili sigurnosne podatke.
'Mama ovo je moj novi broj telefona, možeš li mi poslati poruku na [http://]http://...', samo je jedna u nizu zlonamjernih poruka kojima prevaranti kontaktiraju svoje žrtve te na prijevaran način pokušavaju doći do njihovih podataka ili aplikacija kojima se mogu spojiti na daljinu. Žrtvu pritom navode da slijedi njihove upute kako bi mobilnim i internet bankarstvom došli u mogućnost raspolaganja njezinim novcem koji nakon toga distribuiraju na bankovne ili druge račune u inozemstvu, a vrlo često se radi o računima u 'trećim zemljama'.
Iz policije savjetuju građane da ako prime ''smishing'' poruku, da takve poruke obrišu i na njih ne odgovaraju te da ne otvaraju poveznice, ne pregledavaju slike ili privitke te da ne dijele osobne, financijske ili sigurnosne podatke.
Ako ipak smatraju da su postali žrtva krađe identiteta SMS porukom, ili su otkrili osjetljive podatke (poput PIN-a, broja kreditne kartice, OIB-a i drugo), navedeno odmah prijave banci, a potom i policiji.