NA BAŠTIONU
Hrvatski književnik i profesor Kristian Novak gost trinaestog izdanja književnog susreta: MEĐIMURJE KAO MAGIČNA ZEMLJA
Mirjan Flego i Kristian Novak (G. ČALIĆ ŠVERKO)
U svom je pisanju uvijek blizu ili krimi priče ili ljubavne priče jer mu se čini da ono što najviše može poljuljati temelje jedne male zajednice je ili eksplicitan čin nasilja ili eksplicitan čin ljubavi
Najmanje je jedan zanimljiv kuriozitet iz njegovog života. U osnovnoj školi imao je loše ocjene iz dva predmeta, tjelesnog i hrvatskog. Iz tjelesnog stoga što je u Međimurju nogomet alfa i omega svega, a on voli nogomet, ali ne zna ga igrati. Iz hrvatskog zato što mu sastavci nisu bili dobri. Kao djetetu međimurskih gastarbajtera gramatika mu je također išla jako loše. Danas predaje morfologiju i tvorbu riječi hrvatskog standardnog jezika i piše romane. Književnu i znanstvenu karijeru, prati i ona sportska, dugogodišnjeg aktivnog karatista, hrvatskog reprezentativca te osvajača brojnih odličja na svjetskim i europskim prvenstvima. Uza sve to jako je iskren i neposredan. Upravo je time ovogodišnji gost trinaestog izdanja književnog susreta "Na Baštionu" književnik i sveučilišni profesor Kristian Novak oduševio posjetitelje. S Novakom je u Zavičajnom muzeju razgovarao Mirjan Flego iz buzetske Narodne knjižnice Pučkog otvorenog učilišta "Augustin Vivoda".
Obješeni
Novakov prvi roman "Obješeni" objavljen 2005. godine u izdanju Biblioteke Insula koja okuplja međimurske autore, ostao je relativno nezapažen, iz više razloga, no sljedeći roman "Črna mati zemla" iz 2013. godine, odmah postaje hit knjigom. Na pitanje koliko ga kao pisca određuje rodno Međimurje, i kakvu ulogu u njegovim djelima ima rijeka Mura, Novak će reći da je Međimurje njegova magična zemlja, no također dodati da već dvadeset godina živi u Zagrebu pa je moguće da ima viđenje Međimurja kao što gastarbajteri imaju tu nekakvu nostalgiju za zemljom koja više ne postoji na način na koji si je idealiziraju. S druge strane, Mura ima prilično negativnu ulogu što je jako zanimljivo. Generalno, Međimurci pričaju o svojoj prirodi, o svojoj zemlji kao jako lijepoj, ali Mura kao da ima nešto demonsko u sebi.
Odlična čitanost
Nakon uspjeha "Črne mati zemle" ništa se manje nije očekivalo ni od njegovog sljedećeg romana. "Ciganin, ali najljepši" iz 2017. godine, također bilježi odličnu čitanost te skuplja nagrade. U fokusu mu je pomalo kontroverzna tema o ljubavi između Hrvatice i Roma, ali ne samo o tome, tu su i međuetnički odnosi, isprepleteni brojnim predrasudama pa krijumčarenje ljudi, nadolazeća izbjeglička kriza, šutnja i nezamjeranje kao način ponašanja u malim zajednicama.
- Teme koje su razrađene u oba romana sa mnom su od ranog djetinjstva, dakle dijete koje ostaje bez oca, samoubojstva u Sv. Martinu, krijumčarenje ljudima i odnos s Romima. Jednostavno sam ih morao staviti na papir, reći će Novak i dodati kako mu je jako zanimljivo promatrati malu zajednicu koja je sjajna kada je sve u redu, ali čim joj se poljuljaju temelji počnu se otkrivati stvari koje ranije nisu bile vidljive. Zbog toga je uvijek negdje u svom pisanju u blizini ili krimi priče ili ljubavne priče jer mu se čini da ono što najviše može poljuljati temelje jedne male zajednice je ili eksplicitan čin nasilja ili eksplicitan čin ljubavi.
Za ovako složen roman poput "Ciganin, ali najljepši", koji je pisan iz perspektive četiri lika, od kojih svaki dolazi iz drugačijeg kulturnog kruga, bilo je potrebno mnogo istraživanja. Od četiri godine koliko je nastajao roman, godinu i pol je trajalo istraživanje.
- Moje selo je tri kilometra od prvog romskog naselja i mislio sam da sve znam o njima. Međutim, tek kada počneš razgovarati s Romima, razotkrije ti se puno stvari i zapravo ima puno priča koje su toliko strašne da nisu mogle uči u knjigu. Kontroverzno je to što sebe ne smatram likom koji je sklon provokaciji bilo koje vrste niti sam sklon kontroverzama. Nekako mi se čini da ako napišeš dobru priču o čemugod ona bila proći će dobro. Ne trebaš se svađati s nekim na javnoj sceni. Ali čini se da uvijek u svom pisanju dođem do te faze da nekom stanem na žulj, pa neko čita iz tih knjige nečeg čega nema, reći će Novak.
I Ciganin i Črna mati adaptirani su za kazalište, a predstave su, poput književnih predložaka, također nagrađivane. "Črna mati" postavljena je u ZKM-u, a "Ciganin" u zagrebačkom HNK-u. Također, oba su romana ovjenčana nagradom Tportala za roman godine, dok je "Ciganin" dobio i nagrade Fran Galović i Gjalski.
Novakovi romani prevedeni su na nekoliko jezika, pri čemu je najveći izazov prevoditelja bio kako prevesti lokalni dijalekt, međimurski kajkavski. - Trebamo njegovati svoje dijalekte jer sve više nestaju, poručio je Novak. Iduće godine u Amazonu izlazi i engleski prijevod "Črne mati". Buzetski književni gost svojoj je buzetskoj publici povjerio kako se radi na filmu temeljenom na "Črnoj mati", premijera se planira za dvije godine, dok će "Ciganin" biti serija, kroz nekih četiri, pet godina.
Kristian Novak rođen je 1979. godine u Baden-Badenu, u tadašnjoj SR Njemačkoj. Osnovnu školu pohađa u Sv. Martinu na Muri, a gimnaziju u Čakovcu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 2005. dvopredmetni studij hrvatskog i njemačkog jezika i književnosti. Na istom fakultetu doktorirao je na poslijediplomskom studiju lingvistike 2011. obranivši disertaciju "Rekonstrukcija jezičnih biografija pripadnika ilirskoga pokreta. Prilog povijesnoj sociolingvistici hrvatsko-njemačkih jezičnih dodira". Od 2005. radio je na Odsjeku za germanistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, a od 2012. zaposlen je na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci. Te godine izlazi i njegova sociolingvistička studija: "Višejezičnost i kolektivni identiteti iliraca", a objavio je i brojne radove u stručnim časopisima.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
