Nekome je ispao mozak

Plod maklure (Snimila Borka Petrović)

"Mama, mama, nekome je ispao mozak", uzviknuo je mališan preneraženo gledajući u hrpu lišća ispred sebe. Mama k'o mama odmah je dotrčala brzinom superheroja, bacivši se umalo na pod i odmaknuvši zaštitnički dijete rukom od dijela u koji je buljio. I potom - muk…

Mjesto radnje Puntižela, vrijeme sunčani vikend. Iz prikrajka promatram rasplet situacije. Akteri priče nakon nekoliko minuta mirno odlaze, a ja krećem provjeriti u što je to mališa gledao, pretpostavljajući da se ipak ne radi o mozgu jer majka nije digla paniku. Na podu leži - maklura.

Plod je to neobična oblika koji se, koliko ja znam u Puli, osim ovdje može naći i u Šijani. Drvo maklure kod nas je poprilično rijetko pa njegovi plodovi, nakon što otpadnu sa stabla i otkotrljaju se daleko, mnoge začude jer ne znaju o čemu je zapravo riječ.

Kako donosi Agroportal, maklura pripada rodu listopadnoga drveća iz porodice dudovki, porijeklom iz Sjeverne Amerike. Plodovi dozrijevaju tijekom rujna i listopada, u studenom počinju padati, a zanimljivo je da ih vole vjeverice koje plod rastave i hrane se sjemenkama.

Plodovi mogu iritirati jer se pri padanju na tlo rasprskavaju, a kod nekih osoba izazivaju i odbojnost zbog sličnosti s ljudskim mozgovima. Otuda i narodni naziv "drvo mozak", a neki plod zovu i konjska jabuka ili majmunska lopta.

Plodovi nisu jestivi i mogu izazvati upalu usne šupljine pa i upalu kože u osjetljivih osoba, a sadrže tvari s fungicidnim djelovanjem. Njihov sok koristi se kao repelent jer odbija kukce pa je dobar protiv žohara. Neki američki znanstvenici smatraju da su se ovim plodovima nekada hranili mamuti i divovski ljenjivci.

Drvo maklure je vrlo otporno i tvrdo, jedno od najizdržljivijih među drvenastim vrstama, no u stolarstvu se rijetko upotrebljava. Služi za izradu pokućstva, nekih uporabnih predmeta, a iz njegove žute kore dobiva se žuta tvar za bojenje. Osim svega nabrojanog, iz iskustva znam da plod predivno miriše, a odnedavno i da je idealan za plašenje male djece u šetnji prirodom.