Michelangelo (ni)je crtao Slavoluk

(Z. STRAHINJA)

Jesi li čuo da je pulska Zlatna vrata crtao Michelangelo Buonarotti, pitao me davno kolega novinar i urednik Goran Prodan, i to, kako sam tada vjerovao, usred neobaveznog redakcijskog ćaskanja. Naivno rekoh da je to općepoznata stvar, čak sam mu i opisao crtež te mu obećao donijeti knjige u kojima je crtež objavljen. No, Prodan me naivnog nasanjkao - već je tada pripremao tekst o tome da nijedan crtež Slavoluka Sergijevaca iz renesanse ne pripada Puljanima toliko voljenom Michelangelu Buonarottiju.

Potvrdila mu je to i Jasenka Gudelj, autorica kasnije objavljene knjige "Europska renesansa antičke Pule", a koja je za doktorsku disertaciju proučavala niz renesansnih crteža i djela pulskih antičkih spomenika u različitim zbirkama Europe. Prodan je pisao i muzeju u Lilleu, gdje se crtež čuva. Poslao im je pretisak navodnog Michelangelovog djela, a Francuzi su ga izvijestili da taj crtež zaista i imaju, da se zove "Élévation de l'arc de triomphe d'Auguste à Pola", da je datiran u 16. stoljeće, nacrtan perom i crnom tintom na bijelom papiru, ali autor nije Michelangelo nego njegov mlađi suvremenik, vjerojatno i učenik, Bastiano da Sangallo.

I bi članak objavljen! I ne sruši se Slavoluk!

Zapravo, već 1970-ih bilo je izdanja koja su upozoravala na pogrešnu atribuciju renesansnog crteža. Ipak, objavljene su od tada i mnoge knjige domaćih povjesničara, arheologa, publicista, pa i mnoge stranice lokalnog dnevnika u kojima se i dalje nekritički uzdizala tvrdnja da je prije pet stoljeća Pulu posjećivao Michelangelo, da je crtao njenu antičku baštinu. A kolike su samo rijeke turista od tada provedene ispod vitkog kamenog luka na Portarati, uz istu neistinitu priču koju im je podvalio neki turistički vodič.

Pa i neka im je podvalio, ako si je time bar osigurao dobru manču.