Bolnica dr. Maretića, Matijašića ili Bilića?

(Milivoj MIJOŠEK)

Ideja da se novoj pulskoj bolnici, kada se napokon završi, da ime očito je pala na plodno tlo, izazivajući kod naših čitatelja zanimljivu raspravu. Neki bi bolnicu imenovali jednostavno "Pulska bolnica", drugi bi joj ispred dodali KBC (kao da je kratica za Klinički bolnički centar običan epitet), a neki smatraju da bi se jednostavno trebala zvati kao do sada - Opća bolnica Pula.

Dio Puljana smatra da bi ovako važna ustanova trebala nositi ime neke važne ličnosti iz javnog života, a neki da bi naziv mogla dobiti i po toponimu na kojem se nalazi jer bi sva druga imena mogla poprimiti a kakve nego političke konotacije.

No, rasprava na društvenim mrežama iznjedrila je nekoliko zanimljivih i vrijednih prijedloga poput onoga da bi bolnica ime trebala dobiti po poznatom infektologu i znanstveniku dr. Zvonimiru Maretiću, koji je dugo godina radio na Zaraznom odjelu i svjetski je poznat po svojim serumima. Upravo je on 1951. godine proizveo prvi europski serum protiv ugriza crne udovice.

Jedan od prijedloga je da se bolnička zgrada nazove po dr. Ivanu Matijašiću, rođenom Pazinjanu koji je kao mlad liječnik službovao u Pazinu, na Lošinju, u Rijeci te u Općoj bolnici u Puli. Surađivao je s NOP-om, a u rujnu 1943. osnovao i vodio partizansku bolnicu u Pazinu i Gologorici. Uhićen je 1943. i odveden u koncentracijski logor Dachau. Nakon povratka radio je u Pazinu do 1948., kada je prešao na kirurški odjel u pulskoj bolnici gdje je 1962. imenovan voditeljem odjela. Matijašić je organizirao i poboljšao medicinski rad, utemeljio jedinicu intenzivnoga liječenja te preustrojio službu u odsjeke.

Neki smatraju da bi bolnica ime mogla dobiti po još jednom kirurgu - pokojnom dr. Vilijamu Biliću, vrsnom pulskom kirurgu koji nas je prerano napustio 2005. godine. Od 1990. Bilić je bio voditelj pulske traumatologije, a krajem svibnja 2005. imenovan je rukovoditeljem Djelatnosti za kirurgiju. Aktivan je bio u Hrvatskom traumatološkom društvu te je jedan od osnivača Hrvatske donorske mreže. Bio je sudionikom Domovinskog rata, a kao član sanitetske ekipe ratnog naziva "Igle" s postrojbama specijalne policije prošao je niz bojišnica poput Papuka i Velebita. Posthumno mu je objavljen i priručnik o povijesti kirurgije.