Bila jednom jedna bolnica

Nekadašnji ulaz u pulsku bolnicu sa Zagrebačke ulice (Snimio Dejan Štifanić / Arhiva)

Nakon što smo objavili priču o tome što je bila Otava division, (raz)otkrivši, uz presudnu pomoć vrsnog poznavatelja pulske povijesti Antona Percana da je to bila zgrada zaraznog odjela, a ne psihijatrija, kako se ranije navodilo, a koja je, paviljonskoga tipa izgrađena osma po redu u krugu pulske bolnice, dobili smo brojne upite da objavimo za što su se koristili ostali paviljoni, odnosno koji su tu odjeli bili smješteni.

Kako nam je otkrio Percan, pulska bolnica svečano je otvorena 6. listopada 1896. uključivala je ukupno osam paviljona, od kojih je pet paviljona bilo namijenjeno za smještaj 300 oboljelih, dok su tri paviljona služila za servisne bolničke djelatnosti.

Bili su to redom Interni odjel, u paviljonu u kojem je kasnije bio smješten Plućni odjel (kasnije upravna zgrada), potom Kirurški odjel (koji je potom godinama bio Psihijatrijski odjel), Paviljon za duševne bolesti (nalazio se u zgradi u kojoj se nakon renoviranja i nadogradnje kasnije nalazila Kirurgija), Mrtvačnica (u recentnije vrijeme tu se nalazio Prijemni odjel). Tek kasnije je izgrađena zgrada prosekture (Djelatnost za patologiju) pa je tu preseljena i mrtvačnica. U prostore bivše mrtvačnice bio je preseljen Rendgen odjel.

Tu su se nalazile i praonica i kuhinja te odjel za dezinfekciju, a u zgradi na samom ulazu u bolnicu, u prizemlju se nalazila Uprava bolnice, a na katu stanovi za medicinske sestre i pet kreveta za rodilje.

Od Percana saznajemo da se 1925. godine bolnici priključuje Starački dom, odnosno ubožnica (Casa di Ricovero), gdje se nalazi današnji Studentski dom, a tu se zatim smješta dio Internog odjela, potom i Očni i Kožnovenerični odjel te Odjel za bolesti uha, grla i nosa. Iste godine, prema projektu arhitekta Alberta Turine, Psihijatrijskom odjelu dodano je južno krilo.