Orange vina su hit, a zbog dulje maceracije odnosno odležavanja na dropu imaju sasvim drukčiju aromatiku od uobičajenih bistrih vina. Vinari najčešće kažu da su orange vina ona koja se proizvode na starinski način, iako je suvremena proizvodnja orange vina zapravo daleko od otvorenih pretoka i čuvanja vina u prastarim drvenim bačvama

Vinarija Coslovich iz Čepića pokraj Oprtlja bila je jedini istarski predstavnik na nedavnom Festivalu prirodnih vina Terroirs kojeg je u beogradskom hotelu Metropol Palace organizirala agencija Vine Jam. Posljednjih godina sve popularniji pojam "prirodna vina" ima sve više sljedbenika i među vinarima i među potrošačima, ali je tim pojmom obuhvaćeno štošta. Kako je razvidno i iz podnaslova festivala Terroirs, koji je zamišljen radi predstavljanja prirodnih, autentičnih, organskih, biodinamičkih, orange vina i vina od autohtonih sorti.

U ovom prilično velikom rasponu našli su se, uz vinare iz svih krajeva Srbije, još i sudionici iz Slovenije, koji su došli u povelikom broju, zatim iz Italije iz okolice Trsta odnosno s tršćanskog Krasa, te iz Hrvatske, koju je osim vinarije Coslovich predstavljala još samo vinarija Križ s Pelješca. Sveukupno se predstavilo četrdesetak vinarija koje svoj imidž, čitav ili neki njegov dio, temelje na kategorijama vina iz podnaslova naziva ovog festivala.

Orange vina

Osim razumljivih pojmova organsko i biodinamičko vino, u čijoj se proizvodnji minimalno ili uopće ne koriste kemijska zaštitna sredstva i umjetna gnojiva, u nas je posljednjih godina nešto popularniji pojam orange vina, pa više istarskih vinara čak sudjeluje na slovenskom festivalu orange vina u Izoli. Najjednostavnije rečeno, orange vina su bijela vina koja se proizvode s dugim maceracijama i uglavnom bez filtriranja, zbog čega su lagano zamućena i boja im je tamnije žuta do narančasta uslijed oksidacije.

Vinari najčešće kažu da su orange vina ona koja se proizvode na tradicionalan, starinski način, iako je suvremena proizvodnja orange vina zapravo daleko od one stvarne tradicije podrumarenja primitivnom opremom, s otvorenim pretocima i čuvanjem vina u prastarim drvenim bačvama. Orange vina su zapravo suvremeni hit posljednjeg desetljeća, a njihova najisticanija osobina je u tome da zbog dulje maceracije odnosno odležavanja na kožicama odnosno dropu, imaju sasvim drukčiju aromatiku od uobičajenih bistrih vina proizvedenih od istog grožđa. Zato se uz pojam orange "šlepaju" i ostali spomenuti atributi koji bi trebali istaknuti da su dotična vina proizvedena na neindustrijski način s nimalo ili s minimumom kemije koja je u vinarstvu ipak neizbježna. Proširenjem teme takvog festivala bijelim se vinima ravnopravno pridružuju i crna, kod kojih je vizualno teže utvrditi razliku između konvencionalno i prirodno proizvedenih.

Valmi Coslovich drugi put sa svojim vinima sudjeluje na beogradskom Terroirs festivalu, a njegov je adut u vinskim kategorijama koje ovaj festival predstavlja malvazija Santa Maria, napravljena od probranog grožđa uz desetodnevnu maceraciju, fermentaciju isključivo na prirodnim odnosno vlastitim kvascima, i desetomjesečno odležavanje u hrastovim bačvama. Tamnožute boje i lagano zamućena, ova malvazija mirisom podsjeća na zrele marelice i mediteranske začine, bogatog je okusa koji je svojevrsna nadgradnja klasičnih aroma svježe malvazije te intenzivno i dugotrajno ispunjava usta.

Coslovich proizvodi prirodna vina zato jer može, odnosno njegov terroir na nadmorskim visinama od preko 400 metara dopušta da grožđe samo odradi veći dio posla i ne pita tretiranje suvišnim kemijskim sredstvima. Mnogi vinari koji se ekološkim vinogradarstvom žele baviti u nižim i vlažnijim područjima to ne mogu, ili mogu uz jako povećane napore ali i velike rizike.

Malvaziju Santa Maria Coslovich je predstavio u nekoliko izdanja, odnosno s berbama iz 2013., 2015. i 2016. godine i njima privukao solidnu pažnju i komplimente posjetitelja festivala i tamošnjih vinskih stručnjaka. I njegov teran Terra Magica bio je jedna od zvijezda festivala, a predstavio je i crnu kupažu Kripak, svježu malvaziju Bianca, Rose od terana, te vlastito maslinovo ulje Olivetto i proizvode od tartufa.

Coslovicheva su se vina na festivalu Terroirs našla u jako zanimljivom društvu, s obiljem etiketa za uspoređivanje, kao internacionalnih tako i autohtonih sorti. Među srpskim vinima očekivano su se isticale autohtone sorte poput tamjanike, krokana, jagode, kadarke ili prokupca i mnogih drugih, a prvi put se u javnosti pojavila i dugo macerirana tamjanika (17 dana) koja se minulih godina u međunarodnim okvirima tek afirmirala kao izvrsno svježe vino. Od zanimljivosti spomenimo vinariju Ambelos koja pripada manastiru Koporin u Velikoj Plani, gdje vino rade redovnici.

"Ja puštam vino da sve samo radi, tako da ja uživam. Kad pravim vino trudim se da se tu ne miješam bez neke potrebe," neka su od duhovitih objašnjenja kako srpski vinari rade svoja prirodna vina, što je ne samo marketinški štos već i dobro obrazloženje, za laike naravno, kako ta vina nastaju.

Slovenci

Vinari iz slovenske Istre i okolice Trsta ponudili su svoje inačice malvazije, refoška i drugih autohtonih sorti poput primjerice vitovske grganje sa slovenskog Krasa, dok iz drugih dijelova Slovenije (Brda, Kras, Vipavska dolina) uz poznate sorte stiže primjerice i sorta jakot, kako su Slovenci prozvali tokaj nakon što su Mađari sudski dobili ekskluzivno pravo korištenja tog imena. Pelješka vinarija Križ je pak predstavila svoje macerirane verzije plavca i grka.

Festival Terroirs nema ocjenjivanje vina i ne dodjeljuje nikakve nagrade, ali na jednom mjestu nudi mnogo egzotičnih zanimljivosti iz vinskog svijeta. Tu su i veliki i mali, i poznati i nepoznati, i oni ovjenčani svjetskim nagradama i oni za koje je čuo malo tko izvan njihovog zavičaja. Organizatori iz agencije Wine Jam, koja inače organizira niz vinskih manifestacija kroz cijelu godinu, uboli su aktualni svjetski vinski trend i napravili zanimljiv i atraktivan vinski festival, a prava je šteta da i Istra nema jedan ovakav tematski vinski događaj jer materijala odnosno vina koja se uklapaju uz ovaj tematski okvir ima iz godine u godinu sve više.

Povezane vijesti

• Enoteka: Plava Grimalda i Portageza Selection
• TERAN SANTA ELISABETTA 2015. VINARIJE BENVENUTI IZ KALDIRA: Savršen teran od najboljeg grožđa iz vrhunskog vinograda
• ENOTEKA: Viaggio Lungo