Hrvatska konačno dobila svoj Dan šećerne bolesti, obilježava se 14. svibnja

Ne zanemarujte godišnje dijabetičke kontrole, one vam mogu spasiti život

Specijalisti dijabetolozi i specijalisti obiteljske medicine Istarske županije udružili su se i dodatno angažirali kako bi svojim sugrađanima ukazali na rastući problem šećerne bolesti i pozvali ih da im se jave na preglede

| Autor: Promo
Dr. Morena Butković

Dr. Morena Butković


Šećerna bolest tipa 2 najčešće se ne prepoznaje dovoljno rano jer u početku ne daje neke upečatljive simptome, no to je podmukla i progresivna bolest. Prema službenim podacima CroDiab registra u 2021. godini, od šećerne bolesti u Hrvatskoj boluje 327.785 ljudi, a procjenjuje se da oboljelih ima više od 500.000, stoga su prevencija i godišnja dijabetička kontrola izuzetno bitni. Kako bi se podigla svijest o ovoj opasnoj bolesti, ove se godine 14. svibnja, po prvi puta obilježava Hrvatski dan šećerne bolesti.

Prigoda je to da razgovaramo s našim liječnicama, dr. Danielom Fabris - Vitković, specijalisticom interne medicine, endokrinologom – dijabetologom i pročelnicom Službe za internu medicinu u Općoj bolnici Pula i dr. Morenom Butković, specijalisticom obiteljske medicine u Puli, predsjednicom podružnice KOHOM-a Istarske županije, o pomalo zaboravljenoj pandemiji - ne Covida-19, već puno većoj i raširenijoj pandemiji šećerne bolesti. Specijalisti dijabetolozi i specijalisti obiteljske medicine Istarske županije udružili su se i dodatno angažirali kako bi svojim sugrađanima dodatno ukazali na rastući problem šećerne bolesti i pozvali ih da im se jave na preglede. Sada, kada pandemija Covida-19 jenjava, moramo se pojačano pozabaviti problemom koji nije nestao za vrijeme pandemije koronavirusa, samo je naizgled postao manje važan. Šećerna bolest tipa 2 opasna je bolest koja se može i mora liječiti, a danas, više no ikada imamo mogućnosti za to. 

Zašto je važno da uz Svjetski dan šećerne bolesti sada imamo i Hrvatski dan šećerne bolesti?

Dr. Daniela Fabris - Vitković: Svjetski dan šećerne bolesti obilježava se 14. studenog i najveća je svjetska kampanja podizanja svijesti o šećernoj bolesti. Obilježava se od 1991. godine na inicijativu Međunarodne dijabetičke federacije (IDF) i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) kao odgovor na sve veći broj oboljelih od šećerne bolesti -„tihog ubojice modernog doba“. Hrvatski dan šećerne bolesti izuzetno je važan jer živimo u stresnim i teškim vremenima, u kojima su se osobe s tom bolesti suočavale s dodatnom prijetnjom po zdravlje - pandemijom Covida- 19. Sada, kada pandemija koronavirusa jenjava, trebamo se pojačano pozabaviti problemom loše reguliranih pacijenata sa šećernom bolesti tipa 2. Hrvatski dan šećerne bolesti prilika je da se podsjeti na važnost ranog otkrivanja i liječenja te bolesti.

Kakvo je stanje sa šećernom bolesti danas u RH i u Istri?

Dr. Morena Butković: Prema podacima CroDiab registra, u Hrvatskoj je 2021. godine registrirano 327.785  osoba sa šećernom bolesti, a broj oboljelih povećava se iz godine u godinu. Ranija istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj tek 60 % oboljelih osoba ima postavljenu dijagnozu tako da se procjenjuje da je ukupan broj oboljelih blizu 500.000. Šećerna je bolest 3. vodeći uzrok smrti s udjelom od 8,2 % u 2020. godini. Prema podacima ZZJZ IŽ u Istri je 2020. godine registrirano gotovo 26.000 oboljelih od šećerne bolesti, a ako toj brojci pridodamo 40% osoba koje još ne znaju da žive sa šećernom bolesti, dolazimo na ukupnu brojku od oko 37.000 oboljelih građana Istre.

Foto

Dr. Daniela Fabris - Vitković

Zašto je danas šećerna bolest toliko raširena?

Dr. Daniela Fabris - Vitković: Nažalost, prema posljednjim podacima Europske zdravstvene ankete, Hrvatska zauzima neslavno prvo mjesto prema udjelu odraslih stanovnika s prekomjernom tjelesnom težinom, odnosno, debljinom, i taj udio iznosi visokih 65 posto. To je bolest naše civilizacije i tako je, zapravo, treba gledati. S dijabetesom se bave specijalisti endokrinolozi kao i specijalisti obiteljske medicine, a svakako bi se trebali uključiti kineziolozi kao i nutricionisti. Svakih osam sekundi jedna osoba u dobi od 20 do 79 godina u svijetu umre od šećerne bolesti. Procjenjuje se da će do 2045. godine broj oboljelih u svijetu narasti na 700 milijuna. Još više zabrinjava činjenica da jedan od dvoje oboljelih ne zna da ima šećernu bolest. Dolaskom pandemije COVID-a 19, situacija se dodatno zakomplicirala za sve one koji imaju neku kroničnu bolest.


Što možemo učiniti?

Dr. Morena Butković: Trebamo se zdravo hraniti, kontrolirati tjelesnu težinu i biti fizički aktivni. U vrijeme pandemije Covida-19, mnogi od nas zanemarili su zdrave životne navike, manje smo bili fizički aktivni i nismo kontrolirali tjelesnu težinu. stoga ovom prilikom pozivamo sve naše sugrađane koji imaju šećernu bolest tipa 2, a nisu posjetili svog obiteljskog liječnika i napravili redovitu godišnju kontrolu koja uključuje kontrolu krvi i urina, mjerenje tjelesne težine i opsega struka, kontrola stopala i očni pregled, da to učine što prije. Pandemija koronavirusa smanjila je kvalitetu života oboljelih jer su sami morali paziti na prehranu i tjelovježbu, a ukoliko su dobili neke infekcije, imali su više perioda loše regulacije glukoze. Liječnik će na kontroli napraviti brz i jednostavan pregled, laboratorijske pretrage i vidjeti kakva je regulacija šećerne bolesti.

Kako možemo liječiti dijabetes?

Dr. Morena Butković: Danas ne pratimo samo razinu šećera u krvi nego provjeravamo stanje krvožilnog sustava, zdravlje bubrega, tjelesnu težinu, prehrambene navike, tjelesnu aktivnost i još mnogo toga. Svi ti parametri pomažu nam da provjerimo uzima li pacijent optimalnu terapiju te je li potrebno prilagoditi liječenje. Danas postoje brojne inovativne i moderne vrste liječenja i ukoliko je naš pacijent suradljiv i zainteresiran za svoje zdravlje, možemo reći – zdravlja pacijenata u njihovim je rukama. „Kada šećerna bolest počne boljeti“, tada već govorimo o kroničnim komplikacijama te bolesti, koje zahvaćaju velike i male krvne žile, odnosno dovodi do kardiovaskularnih bolesti. Najčešće su to srčani ili moždani udar, tu je sljepoća i terminalna faza bolesti bubrega, koja najčešće završava dijalizom. Ne smijemo zaboraviti ni amputacije donjih ekstremiteta, jer je nažalost Hrvatska na neslavnom, trećem mjestu u EU po broju netraumatskih amputacija. Tada je želja za izlječenjem kod oboljelih velika, ali mogućnosti više nisu kao na početku bolesti. Zbog svega navedenog, izuzetno je važno šećernu bolest redovito kontrolirati i barem jednom godišnje napraviti kontrolni pregled kod svog obiteljskog liječnika, koji će prema nalazima i kliničkoj procjeni ukoliko je potrebno pacijenta uputiti dijabetologu.

Dr. Daniela Fabris - Vitković: Donedavno, na raspolaganju smo imali samo inzulin i tek dvije-tri vrste tableta. Danas postoji cijeli niz modernih terapija koji ne utječu samo na regulaciju šećera u krvi već djeluju i na poboljšanje neželjenih ishoda kao što su moždani i srčani udar, bolest bubrega itd. 

Uz inzulin i brojne druge lijekove u posljednjih nekoliko godina dostupna je i nova skupina lijekova tzv. GLP1 RA lijekovi, koji se primjenjuju davanjem u potkožno masno tkivo i pomažu, ne samo u postizanju dobre regulacije šećera u krvi, već i smanjenju kardiovaskularnih rizika i smanjenju tjelesne težine. U posljednje su vrijeme dostupni i u tabletama. Dakle, danas je mogućnost liječenja veća no ikada do sada. U svakom slučaju pozivamo vas da dođete i obavite svoj kontrolni pregled, liječnici Istarske županije vas čekaju.

 

Sadržaj nastao u suradnji s Novo Nordisk Hrvatska https://www.novonordisk.hr/.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter