NAJNOVIJE


RIJEČ STRUČNJAKA

ŽELJKO MARUŠIĆ: Prometna nesreća u subotu navečer u Puli bila je tragična zbog ovih pet ključnih razloga

D. MEMEDOVIĆ

Neprilagođena brzina + razmjerno snažno, a dinamički nestabilno vozilo + vlažan i sklizak istarski asfalt + lišće na cesti + nezaštićeno stablo uz cestu = smrt!

 

Tragična nesreća, u kojoj je 28-godišnjak, u subotu navečer u Puli, vozeći prazan kamionet Kia, po vlažnom, lišćem pokrivenom asfaltu Mutilske ulice izgubio upravljačku kontrolu, što je izazvalo slijetanje vozila s ceste i bočno zabijanje u stablo, te teško ozlijeđen jučer preminuo u pulskoj bolnici, toliko je bila predvidiva, da bi se mogla izučavati u strukovnim školama. 

O toj je nesreći javio Glas Istre, a izazvala je kombinacija ovih pet negativnih utjecaja:

1. NEPRILAGOĐENA BRZINA - ova nesreća zorno pokazuje kako mnogi ne znaju ili zanemaruju da opće ograničenje brzine u gradu od 50 km/h (kao i svako drugo znakom navedeno) vrijedi u optimalnim uvjetima vožnje, uz sigurno prianjanje gume na kolnik, dobru vidljivost... To je tek sekundarna mjera, a primarno vozači su dužni poštivati članak 51. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama: 'Vozač je dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa...' . Dakle, u konkretnim okolnostima zakonsko ograničenje brzine nije bilo 50 km/h, nego kako su to specificirani uvjeti diktirali, konkretno najviše 30 km/h. A stupanj oštećenja vozila i tragičan ishod ukazuju da je vozač, uz čl. 51. st. 1., vjerojatno prekršio i čl. 53. st 1.: 'Na cesti u naselju vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od 50 km na sat, odnosno brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom za cijelo naselje ili njegov dio'. Time je 'spiralu nestabilnosti' neopterećenog kamioneta s dvostrukom kabinom učinio pogibeljnom.

2. RAZMJERNO SNAŽNO, A DINAMIČKI NESTABILNO VOZILO - Kia K-serije, poznata i kao Kia Bongo te Kia Besta, koju je vozio zlosretni vozač, najprodavanije je vozilo na svijetu klase 'pickup truck'. Riječ je o vrlo uspješnom 1,2 do 1,4-toncu, izvedbom između pickupa i kamiona. Konkretni je model aktualne, četvrte generacije uvedene 2005. Za razliku od nekadašnjih takvih, poput legendarnog mariborskog 'Tamića' (još ih srećemo na cestama), koji su bili 'podmotorizirani' (osnovni je bio sa slabašnih 60 KS), pa da je vozač i htio, teško su mogli uhvatiti 'neprilagođenu' brzinu, suvremeni su tako koncipirani da, potpuno opterećeni, mogu ravnopravno sudjelovati u dinamičnom gradskom i prigradskom prometu, ne stvarajući zastoje. Konkretni je pogonjen turbodizelašem 2.3 snage 100 i 130 KS, pa potpuno nakrcan na semaforu starta poput svakog auta, uzbrdo praši kao po ravnom...  A kad je prazan, zbog 'kratkog' prijenosa snage, 'leti'. Ubrzanjima do 80 km/h može parirati i temperamentnijim osobnim vozilima. Usto je tada, zbog mase koncentrirane sprijeda i rasterećenih stražnjih kotača, jako sklon dinamičkoj nestabilnosti. Posebice 'preupravljivosti' (engl. 'oversteer'), koja, sličnim principom kao u nedavnoj tragičnoj nesreći u zagrebačkoj Ilici, izaziva nekontrolirano zanošenje, dominantno stražnjim kotačima. Ono lako prelazi u 'smrtonosnu piruetu'. Problem povećava (ne)kvaliteta guma, jer poduzetnici često štede na njima te svoje dostavnjake opremaju najjeftinijima, koje su po kiši 'tiha jeza'...

3. VLAŽAN, SKLIZAK ASFALT - problem je u tehnologiji izrade. Naime, u Istri i Dalmaciji za izradu smjese, uz bitumen i punila, često se koristi agregat koji sadrži vapnenac. Njegova je negativna uloga dvostruka - potiče uglačavanje površinskog sloja, pa guma lošije prianja i na suhom. A na mokrom, izlučene čestice vapnenca stvaraju mastan i sklizak površinski sloj, koji izaziva proklizavanje i opasno zanošenje vozila. Zbog toga su u zimske gume, od 15. studenoga do 15. travnja, itekako preporučljive i u priobalju, premda temperature nisu tako niske kao na kontinentu. Posebno su opasna prijelazna razdoblja, kad praktički svi voze na ljetnim, mnogi i već izlizanim gumama.

4. LIŠĆE NA CESTI - nakupine vlažnog lišća na kolniku mogu biti opasne poput ulja ili poledice, a vozna svojstva pogoršava i suho lišće. Zbog toga treba biti posebice oprezan te bitno smanjiti brzinu na kiši, pogotovo na cestama koje se neredovito čiste te u blizini pješačkih prijelaza i oštrih zavoja. Dovoljno je da jedan kotač naiđe na vlažno lišće, da automobil napravi piruetu. Vlažno lišće također znatno produžuje put kočenja. 

5. NEZAŠTIĆENO STABLO UZ CESTU - bočni udar, uslijed zanošenja i slijetanja, u nezaštićeno drvo, čelični ili armirano betonski stup jedan je od najgorih scenarija u prometnim nesrećama. Kad se stablo uz cestu posadi, to je pitanje hortikulture, a kad naraste, postaje ozbiljan prometni problem! Slično je i sa svim ostalim masivnim i čvrstim objektima u zonama izlijetanja, posebice armirano-betonskim mostićima preko odvodnih kanala. Temelj sigurnosti na cestama najrazvijenijih zemalja EU-a je u ispunjenju normi programa EuroRAP (European Road Assessment Programme), kako bi ceste 'opraštale' greške vozačima. O tom sam problemu stoput pisao, posebice u veljači 2017., kad je u Kotoribi poginula 20-godišnja majka dvoje djece, nakon izlijetanja automobilom s prometnice i sraza u obližnje masivno kameno raspelo.

Tragičnom je ishodu u Puli, dakle, kumovala 'negativna sinergija' navedenih pet uzroka. Najodgovorniji je ipak bio vozač, koji brzinu nije prilagodio nepovoljnim uvjetima na cesti, odnosno vozio je prebrzo. Stoga, u predstojećem razdoblju treba biti vrlo oprezan na prometnicama na kojima ima neočišćenog lišća, posebice kad je cesta vlažna te smanjiti brzinu. A suvremenim dostavnim vozilima, kad su prazna, ne treba 'nabijati' punu snagu, jer su neusporedivo manje stabilna od osobnih, a lako postižu, za njih, opasnu brzinu! (Željko Marušić/Autoportal.hr)


Podijeli: Facebook Twiter