Pravomoćna presuda
Glavašu potvrđeno sedam godina zatvora za "garažu i selotejp". Sud navodi ubijanje civila i zapovjednu odgovornost
Branimir Glavaš (Snimio Josip Regović / Pixsell)
Visoki kazneni sud potvrdio je presudu od sedam godina zatvora Branimiru Glavašu u slučaju poznatom kao "garaža i selotejp" uz obrazloženje da nije spriječio te da je izravno naredio ubijanje civila, njihovo nečovječno tretiranje te protuzakonito zatvaranje, čime je prekršio pravila međunarodnog prava.
Glavaš je, kao zapovjednik, osuđen na sedam godina zatvora, nekadašnja zapovjednica voda posebne postrojbe za diverzantsko-izviđačke namjene Operativne zone Osijek Gordana Getoš Magdić na četiri godine, a pripadnici iste postrojbe Dino Kontić i Zdravko Dragić na po tri godine zatvora.
U obrazloženju odluke Visokog kaznenog suda stoji da su optuženici, u od srpnja do prosinca 1991. godine, tijekom obrane Osijeka, kao zapovjednici i pripadnici vojnih postrojbi sudjelovali u protupravnim postupanjima prema civilima, uglavnom srpske nacionalnosti. Sud je utvrdio da je su ratni zločini bile usmjereni na zastrašivanje, odmazdu i protupravnu represiju nad civilnim stanovništvom.
Prema utvrđenjima suda, Glavaš je kao zapovjedno odgovorna osoba imao saznanja o nezakonitim postupanjima podređenih pripadnika postrojbi, uključujući nezakonita lišavanja slobode, zlostavljanja i ubojstva civila, ali nije poduzeo mjere da to spriječi. Osim propusta u nadzoru i sprječavanju zločina, sud mu stavlja na teret i izdavanje zapovijedi koje su, prema presudi, dovele do teških kaznenih djela nad civilima.
U odnosu na ostale optuženike, sud je utvrdio da su izravno sudjelovali u počinjenju kaznenih djela, uključujući fizička zlostavljanja, mučenja i ubojstva civila te sudjelovanje u protuzakonitim lišavanjima slobode. Posebno je istaknuto da su pojedine žrtve bile brutalno zlostavljane, uključujući premlaćivanja oružjem i palicama, kao i mučenje prisiljavanjem na konzumaciju kiseline, nakon čega su usmrćene.
Otimanje i likvidacija civila
Sud dodatno opisuje postojanje organizirane i tajne skupine unutar postrojbe koja je sustavno otela više civila iz njihovih domova, zatvarala ih i potom odvodila na obalu rijeke Drave, gdje su likvidirani vatrenim oružjem, a njihova tijela su bacana u rijeku. U jednom slučaju žrtva je preživjela strijeljanje i pad u rijeku, nakon čega je, prema presudi, ponovno bila meta pokušaja likvidacije.
Sud je ocijenio da su optuženici djela počinili s izravnom namjerom te da su motivi uključivali zastrašivanje i odmazdu nad civilnim stanovništvom, uz tvrdnje o navodnoj suradnji žrtava s neprijateljem. Kao posebno otegotne okolnosti navedeni su težina i brutalnost djela, način izvršenja, broj žrtava te izrazito teško kršenje zaštićenih prava civila u oružanom sukobu.
Kao olakotne okolnosti sud je uzeo u obzir raniju neosuđivanost svih optuženika, njihove osobne i obiteljske prilike, kao i njihov doprinos obrani Republike Hrvatske, ali je ocijenio da te okolnosti ne mogu bitno umanjiti kaznenu odgovornost u odnosu na četvrtog optuženika, s obzirom na njegovu zapovjednu ulogu i težinu utvrđenih djela.
Sud je zaključio da je kazna zatvora od sedam godina za Glavaša primjerena težini počinjenih djela i stupnju njegove odgovornosti, dok su kazne za ostale optuženike, u zakonskim okvirima ublažavanja, primjerene njihovoj ulozi i doprinosu u počinjenju kaznenih djela. Tako izrečene sankcije, prema ocjeni suda, trebaju ostvariti svrhu kažnjavanja i djelovati i individualno i generalno preventivno.
Tek kad stupi u zatvor Glavaš može tražiti uvjetni otpust
Iako je ranije odslužio preko dvije trećine kazne, točnije pet godina, dva mjeseca i 27 dana, Glavaš bi po pravomoćnoj presudi trebao biti pozvan kod suca izvršenja Županijskog suda u Osijeku koji će mu odrediti datum odsluženja ostatka kazne. Tek kad stupi u zatvor može podnijeti zahtjev za uvjetni otpust.
Ranija presuda koju je potvrdio Visoki kazneni sud donesena je 27. listopada 2023. nakon ponovljenog postupka na zagrebačkom Županijskom sudu koji mu tada zbog izdržane većine kazne nije odredio tzv. obligatorni pritvor za kazne iznad pet godina.
Na prvom suđenju 2009. Glavaš i ostali osuđeni su na višegodišnje zatvorske kazne, ali je pravomoćnu presudu ukinuo Ustavni sud. Glavaš je do tada odradio i većinu osmogodišnje kazne u zatvorima u BiH gdje je otišao uoči izricanja prve presude.
No Ustavni sud je u siječnju 2015. ukinuo pravomoćnu osuđujuću presudu te je suđenje Glavašu i njegovim suoptuženicima ponovno započelo 2017., a koje je još jednom iz početka krenulo u listopadu 2021.
Vrhovni sud je početkom 2020. ukinuo odluku izvanraspravnog vijeća zagrebačkoga Županijskog suda iz ožujka 2019. prema kojoj se ponovljeno suđenje Glavašu trebalo odvojiti od postupka njegovim suoptuženicima.
