Na ceremoniji održanoj ispred Meštrovićevog paviljona, otvoren je 37. salon mladih uz prigodne govore Ivane Andabake, ravnateljice HDLU-a, Tomislava Buntaka, predsjednika HDLU-a, Lovre Japundžića, kustosa centralne izložbe Salona »Pao sat u bunar«, Lore Rajčić i Ivane Završki, kustosica izložbe »Situacija« koja se otvara 22. svibnja.

Pao sat u bunar

Program otvorenja 37. salona mladih uveličao je višesatni performans »Massa confusa« autorica i izvođačica Marianne Nardini, Brune Jakupović i Lane Lehpamer u Galeriji Ispod u podrumu HDLU-a, koji se za ovu prigodu referencira kao »dno bunara« te DJ nastupi Gabibabydoll i Kate ispred paviljona.

(Snimio Juraj Vuglač)

Dok jedna od autorica »Masse confuse« Nardini ima i pulske korijene, a u Istri je provodila brojna ljeta tijekom djetinjstva, već smo ranije najavili i da ove godine izlaže jedan istarski umjetnik, a to je Alex Brajković, s instalacijom »Contem.plant«, postavljenoj u centralnoj izložbi »Pao sat u bunar«.

- Izloženi radovi zahtijevaju pažnju i – vrijeme posjetitelja, a bunar iz naslova samo je jedan prozor za početak čitanja raznovrsnih radova obuhvaćenih izložbom, kazao je kustos Lovro Japundžić.

Izložbeni program 37. salona mladih sastoji se od izložbi »Pao sat u bunar« (25. 4. – 16. 6.) kustosa Lovre Japundžića s radovima 31 umjetnika koji su odgovorili na temu zadanu natječajem -– vrijeme, izložbe »Situacija« (22. 5. – 16. 6.) kustosica Lore Rajčić i Ivane Završki s 23 umjetnika čiji je rad zapažen u prethodne dvije godine, a koji se svojim djelovanjem ne mogu pronaći u usko zadanom konceptu centralne izložbe Salona, izložbe »Venientes« (17. 5. – 29. 5.) u organizaciji Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu koja predstavlja 13 istaknutih ostvarenja svojih studenata te novog programa, malog festivala suvremene umjetnosti »Takeover« koji se širi izvan izložbenih prostora i »preuzima« poslovne prostore. Salon mladih traje do 16. lipnja, a dodjela nagrada, među kojima su i one novčane, omogućene su zahvalnošću partnera Salona.

Svojim su se radovima u izložbi »Pao sat u bunar« predstavili: Alex Brajković, Ana Ratković Sobota, Anđela Zanki i Mia Maraković, Andrej Drožđan, Anja Mergeduš, Astrid Jakšić, David Bakarić Mihaljević, David Wilhelm, Iva Zagoda, Ivana Stećuk, Ivor Tamarut, John Miličić, Katarina Juričić, Lana Lehpamer, Lav Paripović, Lea Anić, Lovro Ivančić, Marko Zbodulja, Mihael Klanjčić, Mihaela Rašica, Tomislav Hršak, Valerija Cerovec. Pozvani umjetnici su Marko Gutić Mižimakov, Nika Pećarina, Branimir Štivić, Jelena Visković, Bruna Jakupović, Matej Jurčević, Paula Tončić i Valentina Butumović.

Multimedijalni umjetnik

Alex Brajković je porečki autor, koji djeluje kao glazbenik i multimedijalni umjetnik. Diplomirao je jazz bubnjeve na Konzervatoriju »Arrigo Pedrollo« u Vicenzi. Magistrirao je na Konzervatoriju u Amsterdamu, smjer Live-Electronics uz specijalizaciju za karnatičku glazbu. Trenutno stvara u području elektronske produkcije, dizajna zvuka, multiinstrumentalnih elektro-akustičnih solo performansa i multimedijalnih instalacija u javnom prostoru.

(Snimio Juraj Vuglač)

Njegov Contem.plant je interaktivna zvučna instalacija u kojoj biljke sviraju udaraljke poput gongova i tibetanskih zdjela, stvarajući umirujuću atmosferu rezonantnih zvukova. Specijalizirani senzori uživo prikupljaju biološke signale iz biljaka čime prate sitne promjene u vodljivosti biljaka koje su usko povezane s njihovim hidratantnim statusom, pružajući uvid u njihove unutarnje procese poput fotosinteze i kretanja kloroplasta. Ove mikrofluktuacije se u realnom vremenu prenose i analiziraju kroz autorov računalni softver, gdje se podatci klasificiraju i pretvaraju u parametre koji upravljaju posebno dizajniranim mehaničkim sklopovima.

Ovi mehanizmi izvode udarce i vibracije na gongovima i drugim rezonantnim objektima, stvarajući akustičnu sonifikaciju koja živi u prostoru. Vizualni aspekt instalacije oživljava kroz vidljive pokrete mehaničkih elemenata, čineći biopodatke opipljivima kroz harmoniju zvuka i pokreta. Instalacija istražuje granice generativne glazbe, koristeći algoritamsko komponiranje za stvaranje glazbenih kompozicija koje su jednako dijelom znanstvenog eksperimenta koliko i umjetničkog djela.

Integracijom prilagođenog hardvera, inovativnih 3D printanih mehanizama i naprednog Max/MSP softvera, Contem.plant postavlja pitanja o ulozi umjetnika u digitalnom dobu, gdje se proces stvaranja umjetnosti distribuira između čovjeka, stroja i prirode, stvarajući simbiotičku harmoniju koja odzvanja kroz svaki udarac i ton u prostoru.

Povezane vijesti

• Izbjeglice u Zagrebu bez namjere da ostanu
• Hajduk i Slaven Belupo u polufinalu Kupa Hrvatske
• Advent u Zagrebu najbolji u Europi!