U organizaciji Istarske županije, Istarske Regionalne Energetske Agencije - IRENA, Grada Labina, Fakulteta strojarstva i brodogradnje te Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Labinu su ovog tjedna održani Dani zelene i plave energetske tranzicije Istarske županije.

Okupio je brojne stručnjake iz područja energetike iz privatnog i javnog sektora koji su se informirali, te razmijenili saznanja i vizije o posebnostima energetske tranzicije Istarske županije, a jedan od glavnih ciljeva konferencije bio je predstaviti program energetske održivosti naše županije koji je fokusiran na solarnu energiju i energiju vjetra.

U planu oko 400 megavata solara

Solarnu energiju zato što se u Programu energetske održivosti planira u Istri instalirati oko 400 megavata solara, dok je plan vezan uz vjetar još nešto ambiciozniji i predviđa oko 500 megavata dobivenih iz offshore vjetroelektrana. Stoga je u uvodnom dijelu programa prvog dana konferencije predstavljen spomenuti Program energetske održivosti Istarske županije, da bi se nakon toga, kroz zanimljive panel rasprave, otišlo još nekoliko koraka dublje u tu temu, te iz raznih perspektiva dobio uvid u razmišljanja i stavove o konkretnim dijelova programa vezanih uz solarnu energiju, energiju vjetra, ali i geotermalnu energiju, nuklearnu energiju i toplinsku energiju mora.

Labinski gradonačelnik Valter Glavičić u uvodnom se obraćanju prisjetio gradnje elektrana i smjera razvoja koji je to diktiralo Labinštini, poglavito generiranja velikog broja kadrova koji se bave energetikom. Oni su, nakon što se poslovanje proširilo, djelovali i izvan Istre, kazao je Glavičić dodajući kako je upravo iz tog razloga Labin dobra baza i lokacija i za razgovor o tranziciji.

Sunčane elektrane Kaštelir 1 i 2

- Ne možemo biti previše sretni koliko je toga po tom pitanju napravljeno u Hrvatskoj. Mi u Istri imamo jasno zacrtane ciljeve i akcijske planove kako to ostvariti. Jedan korak na tom dugom putu je i ova konferencija koja se održava u Labinu. Lijepo je stvarati, graditi i ostaviti trag iza sebe, ali najljepši je trag, ne samo da nešto ostane iza nas, nego da je i održivo. Svijenost o problemu nam nije još dovoljna, zato trebamo razgovarati`, poručio je on.

Posebnosti modela energetske tranzicije Istarske županije kroz uvodno predavanje na temu Solarna energija i energija vjetra kao ključne sastavnice tranzicije elektroenergetskog sustava Istarske županije, predstavio je direktor IRENA-e Dalibor Jovanović.

- Cilj konferencije bio je predstaviti Program kao strateški okvir, a s druge strane, s obzirom na to da još uvijek nemamo implementacijski plan, predstaviti implementaciju manjih i većih projekata s kojom smo već krenuli. Istarska županija strateški se orijentira na sunce i na vjetar, pri čemu su solari u ovom trenutku puno bliža priča te ih je zbog legislative lakše implementirati u prostorne planove. S druge strane, s vjetrom i pučinskim vjetroelektranama još uvijek imamo problema s mogućnošću prostornog planiranja. To je nešto dugoročnija priča osim ako ne dobijemo brzi razvoj te legislative, kazao je Jovanović.

Dalibor Jovanović

Na konferenciji su predstavljeni EU projekti BEYOND, COOPwind, EnerCmed, NRGCOM, Dobra energija SEET i AWASTER koje je IRENA provodila u procesu zelene tranzicije.

Dekarbonizacija i smanjenje CO2

- Ova konferencija nam je poslužila i kao završna konferencija za tri projekta, a od početka ove godine dobili smo odobrenja za čak 9 novih, većinom energetskih projekata, ukupne vrijednosti 2,07 milijuna eura, kazao je Jovanović.

Dodao je da se cijeli sustav energetike polako decentralizira te da u tranziciji prema obnovljivim izvorima energije trebamo više različitih točkastih izvora te realno i više potencijalnih sukoba zato što u odnosu na konvencionalne izvore zauzimaju puno više prostora. Zbog toga su, zaključio je, nužni razgovori, rasprave i uključivanje u razgovore što šireg broja dionika.

O opasnosti sigurnosti napajanja električnih potrošača Istarske županije te mogućnostima ispada elektroenergetskog sustava govorio je na konferenciji prof. dr. sc. Mario Vražić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, dok je Program energetske održivosti Istarske županije predstavio doc. dr. sc. Vladimir Franki, izvršni direktor Energy Platform Living Laba iz Zagreba.

- Mislim da je esencijalno za Istarsku županiju stvoriti konkretan plan koji će pronaći put kako dugoročno zadovoljiti potrebe energetske neovisnosti i održivosti teritorija. Promatrajući sve tehnologije koje su trenutačno na raspolaganju, došli smo do integriranog plana na koji način sve to realizirati. Svaki teritorij zahtjeva određeni pristup koji će onda valorizirati njegove prednosti i mane što se tiče energetskog potencijala. Ono što smo mi u našem programu predvidjeli je da se u srednjoročnom periodu mitigira nekakva kritičnost opskrbe koja postoji u elektroenergetskom sustavu Istre zadnjih nekoliko godina, na koji način implementirati veće sustave solarne energije koja je se pokazala optimalnim obnovljivim izvorom za ovo područje, na koji način ih posložiti na prijenosnu mrežu te koje bi bile potencijalne lokacije koje su najprihvatljivije što se tiče društvenog, ekološkog i energetskog smisla. Poanta cijelog tog Programa nije bila sastaviti listu lijepih želja, već definirati okvir koji bi Istarska županija u skoroj budućnosti trebala stvoriti ne bi li se akomodirao potencijalni partner koji bi došao i uložio u cjelokupni integrirani sustav Istre, kazao je Franki.

Tulio Demetlika

Vrlo zanimljiva rasprava čula se u nastavku u panel raspravama na temu programa energetske održivosti, solarizacije Istarske županije te sinergiji plave ekonomije za održivi razvoj.

- Istarska županija zacrtala je određene strateške planove za ovaj mandat. Jedan od tih ciljeva je energetika, a upravo putem naše agencije IRENA-e i Upravnog odjela za gospodarstvo pokrenuli smo određene procese kako bi omogućili pokretanje projekata vezanih uz zelenu tranziciju u sklopu Zelenog plana EU i zakonske regulative i energetske strategije Republike Hrvatske. Naime, svi smo svjesni da je dekarbonizacija i smanjenje emisija CO2 nužno, a to se može postići samo okretanjem obnovljivim izvorima energije. Da bi u tome uspjeli moramo stvoriti preduvjete, a jedan od prvih je da Istarska županija izmjeni svoj Prostorni plan kako bi potencijalnim investitorima omogućila izgradnju tih novih objekata za proizvodnju električne energije, kazao je zamjenik istarskog župana Tulio Demetlika.

Obnovljivi izvori umjesto Plomina

Ponovio je da su se, nakon analize potencijala, u Istarskoj županiji opredijelili za sunce. Razmatrajući pozicije i moguće lokacije s priključkom Hrvatskog operatora prijenosnog sustava, s HOPS-om i ODS-om ustanovili su da je, bez dodatnog ugrožavanja prostora i vodeći računa o zaštiti okoliša, u Istarskoj županiji moguće izgraditi 400 megavata solarnih panela.

- Svjesni smo da to nije dovoljno jer sunca nema uvijek, a termoelektrana u Plominu će, nadamo se, biti zatvorena do 2033. godine. Da bi nju zamijenili, moramo imati barem tri ili četiri puta veću instaliranu snagu obnovljivih izvora. Stoga predlažemo Republici Hrvatskoj da izmjeni svoju zakonsku regulativu jer danas nije moguće u prostorne planove županija ugraditi mogućnost izgradnje pučinskih vjetroelektrana. Kroz naš program planirano je 500 megavata vjetroelektrana, a s obzirom na činjenicu da se radi o vrlo skupim postrojenjima, jedino takva investicija mogla bi »držati vodu«, odnosno osigurati povrat uloženog u nekom pristojnom roku. Interes za investicije postoji jer je poznato da sjeverno more već popunjeno kapacitetima, a europska energetska politika predviđa da do 2050. godine ostvarimo potpunu energetsku neovisnost. Naš cilj je da u Istri budemo energetski autonomni, da ne ovisimo o Ukrajini, Rusiji ni bilo kome drugome, već da svoje vlastite potencijale stavimo u funkciju, kazao je Demetlika. 

* Sadržaj realiziran u suradnji s Istarskom županijom

Povezane vijesti

• Fabrizio Radin: Statut je ogledna priča o svim NESPORAZUMIMA ISTRE I POLITIČKOG ZAGREBA
• Svečanom sjednicom Skupštine u pazinskom Spomen domu će biti obilježen Dan Istarske županije: ISTRA JE HRVATSKA ZEMLJA I HRVATSKA ĆE OSTATI
• ISTARSKA ŽUPANIJA POTIČE POLJOPRIVREDNU PROIZVODNJU KOJA JE POSTALA DUGOROČNO SIGURNIJA I STABILNIJA: Stočarstvu i govedarstvu slijedi iskorak jer će, uz pomoć Županije, postati dodatna prilika za mlade u ruralnim krajevima