OBILJEŽEN 27. DAN ISTARSKOG STATUTA

Fabrizio Radin: Statut je ogledna priča o svim NESPORAZUMIMA ISTRE I POLITIČKOG ZAGREBA

Neprihvatljiva je bila dvojezičnost, rekli su, jezik koji je mnogima od nas bio drugi jezik, a nekima i materinji jezik. Zabraniti nam ono što nas određuje, ono što je dio našeg identiteta, ono što je dio nas - nikada, kazao je Boris Miletić kao predstavnik istarskih gradonačelnika

| Autor: Anđelo DAGOSTIN


U nekadašnjoj Istarskoj sabornici koja je od 1861. do 1897. godine služila kao austrijski pokrajinski parlament, danas je svečano obilježen 27. Dan Istarskog statuta, ovoga puta uslijed epidemioloških okolnosti mnogo skromnije.

Porazmješteni u razmacima po desakraliziranoj crkvi sv. Franje, svečanosti su prisustvovali pozvani istarski (grado)načelnici i županijski dužnosnici. Nakon minute šutnje u slavu svih pokojnih, a zaslužnih građana za Istru, riječ su ovog puta uzeli samo trojica, hijerarhijski najviših, govornika.

- Odluka Skupštine Istarske županije o proglašenju prvog istarskog statuta 30. marča 1994., jedan je od ključnih iskoraka Istrijana u novijoj povijesti naše regije. Istarski statut obilježavamo kao pobjedu razuma, kao pobjedu humanizma u onim vrlo turbulentnim i kontraverznim vremenima čiji se tragovi, nažalost, još i danas ponegdje osjećaju, kazao je predsjednik Skupštine Istarske županije Valter Drandić istaknuvši tadašnju odlučnost i smjelost županijskih vijećnika u obrani ljudskih, a posebice manjinskih prava koja su trajno opredjeljenje Istre.

Zadržavanje civilizacijskih vrijednosti u ratno doba

Spomenuo je da su danas pred nama novi, svjetski izazovi poput pandemije, ali i "globalna ekonomija opsjednuta profitom i egoizmom, nezainteresirana za bližnje, za prirodu i okoliš, klimatska kriza prema kojoj se često osjećamo nemoćni…", a sve to može "dovesti do ogromne socijalne eksplozije". "Gospodarski oporavak i učinkovita borba protiv bolesti Covid 19 su naš prioritet, i u današnjoj vrlo složenoj situaciji Istra se dobro nosi s izazovima, Istra se bori, Istra štiti i afirmira svoje vrijednosti i čuva svoj identitet", zaključio je predsjednik Drandić.

Desakralizirana crkva sv. Franje u 19. stoljeću služila je kao Istarska sabornica (bogate stropne ukrasne štukature)  (Snimio Milivoj Mijošek)

- Statut je od prvog dana za nas bio testament naših vrijednosti od kojih naprosto nismo htjeli odustati bez obzira na određene prijetnje i pritiske. Neprihvatljiva je bila dvojezičnost, rekli su, jezik koji je mnogima od nas bio drugi jezik, a nekima i materinji jezik. Zabraniti nam ono što nas određuje, ono što je dio našeg identiteta, ono što je dio nas - nikada, kazao je pulski gradonačelnik Boris Miletić, kao predstavnik istarskih gradonačelnika.

"Borba je trajala, ali nismo pristali na kompromis. Tvrdoglavost, inat i hrabrost na kraju su se isplatili, i statut je bio prihvaćen", nastavio je gradonačelnik Miletić dodavši da ta borba "nije bila samo borba za dvojezičnost i istarske posebnosti, već za zadržavanje civilizacijskih vrijednosti u ratno doba, u doba kada su atmosferi agresije na našu zemlju, ljudska i civilizacijska prava diljem Hrvatske naprosto gubila na svojoj vrijednosti".

Boris Miletić, Fabrizio Radin i Valter Drandić (Snimio Milivoj Mijošek)

- Mi u Istri to nismo dopustili, nikad nismo gledali na to kako se netko zove ili otkuda je stigao. Ponosni smo bili tada, kao i danas, na našu multikulturalnost, kao i našu convivenzu, jer mi ne živimo jedni pored drugih. Mi Istrijani oduvijek živimo jedni s drugima, i to je naš ponos, to je naša vrijednost koju nam nitko ne može oduzeti, dodao je Miletić dodavši da je statut odredio jasan smjer bilo po pitanju poljoprivrede i turizma, bilo po pitanju "rezolutne borbe protiv nacionalizma i primitivizma".

Razmatralo se raspuštanje Županijske skupštine

- Istarski statut je zrcalo posebnosti i prepoznatljivosti naše Istre, a priča o njegovom nastanku je ogledna priča o svim nesporazumima u odnosima Istre i političkog Zagreba. Priča neshvaćene istarske specifičnosti, vječna narativa koja nas tjera da se uvijek iznova moramo legitimirati i objašnjavati naše potrebe, interese, motive i civilizacijske vrijednosti na kojima se temelji naše poimanje prirode zajedničkog života na ovim prostorima, ustvrdio je zamjenik župana koji obnaša dužnost župana Fabrizio Radin.

Boris Miletić  (Snimio Milivoj Mijošek)

Župan Radin je kazao da je donošenje statuta bilo izvrgnuto grubom političkom pritisku, te je došlo do razdjelnice: izvorni statut ili reducirana besadržajna verzija. Evocirao je tadašnje događaje, kazavši da je Vlada RH dva tjedna nakon usvajanja statuta, ukinula 36 članaka statuta.

"Ozbiljno se razmatrala mogućnost raspuštanja Županijske skupštine, što se na sreću nije dogodilo. Slijedila je duga političko-pravna bitka", nastavio je Radin kazavši da je "2. veljače 1995. godine Ustavni sud prihvatio 18 članaka statuta, a ukinuo, potvrdivši djelomično Vladinu odluku, drugih 18 članaka".

Valter Drandić  (Snimio Milivoj Mijošek)

Dvojbeni članci statuta bili su uglavnom vezani za mogućnost uvođenja dvojezičnosti odnosno mogućnost službenog korištenja talijanskog jezika u radu županijskih tijela, nastavio je Radin, zaključivši da su na "zasjedanju Županijske skupštine 19. studenog 2001. godine vraćeni, i ovoga puta kompromisno, nakon dogovora s Vladom RH, svojedobno ukinuti članci statuta", kasnije potvrđeni od strane Ustavnog suda.

- Pažljivo moramo zalijevati korijene na kojima raste i ostaje, usprkos svemu, stoljetni osjećaj pripadnosti našem, kako ga volimo definirati, multikulturnom i multijezičnom zavičaju, kazao je Radin napomenuvši da "naročitu pažnju treba pridavati onim granama koje su tijekom naše burne povijesti postale krhke i slabije, jer su manje brojne, manje prisutne u prostoru, ali grane su to koje i upravo zbog toga ne moraju nužne i neminovno biti marginalizirane".

 (Snimio Milivoj Mijošek)

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum