ZENGA
Predstavljen roman Mate Ćurića: Želio sam oživotvoriti lik koji nije tipičan borac, već lik koji je nadasve strastven
Mate Ćurić i Boris Domagoj Biletić (N. LAZAREVIĆ)
Ćurić je govorio o glavnom junaku, Zengi, bez da prepriča fabulu, ali dovoljno zorno da osvijetli tijek radnje. Glavni junak običan je čovjek koji radi na benzinskoj pumpi, bivši ratnik i logoraš koji u miru nastoji povezati pokidane veze, odnose i održati obećanje koje je dao prijatelju Klokanu…
Na posljednjoj književnoj tribini prije ljeta, u punom prostoru Kluba hrvatskih književnika "Dr. Ljubica Ivezić" predstavljen je "Zenga", najnoviji roman našeg dugogodišnjeg novinara i urednika, književnika i publicista Mate Ćurića, jedna suvremena društvena kronika, ljubavno-obiteljska priča s nezaobilaznom pozadinom i tematikom iz Domovinskoga rata. O knjizi su razgovarali autor i dr. Boris Domagoj Biletić, predsjednik Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika, koji je i jedan od urednika knjige i izdavač, zajedno s Ogrankom Slavonsko-srijemsko-baranjskim.
Pokidane veze
Ćurić je govorio o glavnom junaku, Zengi, bez da prepriča fabulu, ali dovoljno zorno da osvijetli tijek radnje. Glavni junak običan je čovjek koji radi na benzinskoj pumpi, bivši ratnik i logoraš koji u miru nastoji povezati pokidane veze, odnose i održati obećanje koje je dao prijatelju Klokanu, Australcu hrvatskih korijena koji je došao braniti državu, a koji mu je umro na rukama da će zaboraviti rat i posvetit se običnoj dosadnoj svakodnevnici. Kad je u pitanju rat onda su i očekivane i sve one stvari koje se za njega vezuju; od PTSP-a, priča, iskustava, trauma, smrti i vidanja rana do obnove obitelji.
- U začetku Domovinskog rata oni koji su srcem krenuli stvarati državu i boriti se za nju nisu smjeli imati svoje ime i prezime, jer bi time dovodili u opasnost i svoje obitelji. Želio sam oživotvoriti lik koji nije tipičan borac u pravom smislu, već lik koji je nadasve strastven u svemu, od krvi i mesa, individuu koju vode emocije, a tek potom racio. No, on nikada nije dio mase, već samosvjestan gospodar svog života i sudbine. U tome mi je pomogao nas sadašnji sugrađanin, ratni junak Zdenko Horvat, koji je prošao puno toga a da malo tko o tome zna, no ni sam se ne trudi o tome previše govoriti. Za njega je rat završio povratkom u okrilje obitelji, a sve ostalo je knjiga o ljubavi, nadi, prijateljstvu. Zenga ne želi biti dio društvenih zbivanja. On nije muškarac koji traži niti želi samilost, on želi povratiti strast u braku, uspostaviti tu idilu kao i vratit se na početak. Svoja sjećanja na te traumatične dane liječi tako da svugdje pušta vodu da teče, da ispire svu prljavštinu koju osjeća, želi sve isprati i ponovo biti čist. S PTSP-om se nosi na kauču kod psihologa, baš kao što je taj kauč i ključan za njegovu uspostavu strasti sa suprugom, bori se za sebe, za svoju egzistenciju, a ne za privilegije i ostaje uporan da u tome ne poklekne. Izrezujući iz novina osmrtnice i članke o svojim suborcima traži povratak na početak, ističe Ćurić.
No, sjene prošlosti ga sustižu pa će jedan trilerski zaplet riješiti na kraju sve prepreke i dovesti ga do željenog početka, a ne do nuđene mu neizvjesnosti u društvenim previranjima. Taj povratak na staro u zagrljaju najdražih je poruka i pokušaj da se Zengom osvijesti čitatelja da ako si spreman za nešto se žrtvovati, onda moraš i trpjeti, a ne pljuvati i tražiti krivca za sve. U toj ponovnoj strasti sve dobiva smisao. Ljubav je na kraju jača od svega. Ne možete birati koga ćete voljeti, već kako ćete ga voljeti, kazao je Ćurić, dodavši da je također moto romana jedan pulski grafit koji veli da se samo u ratu isplati biti promašen slučaj.
Mali i veliki čovjek
Boris Domagoj Biletić istaknuo je da je to zasigurno najzrelije Ćurićevo ostvarenje, njegovo najbolje prozno djelo, te ističe da je bilo zanimljivo slušati kako Ćurić predstavlja fabulu, odnosno sve te reminiscencije glede fabule. Dr. Biletić je pročitao i izvadak iz recenzije urednika Mirka Ćurića, objavljenoj na web-stranici e-časopisa Stav, gdje, između ostalih piše: "Mate Ćurić u romanu Zenga, ispričanim u prvome licu, donosi portret neobičnoga junaka, dragovoljca Domovinskoga rada, čija sudbina pokazuje koliko naizgled malen, običan čovjek može ostati velik i plemenit, čak i kada se na njega sruči pakao nacionalnih i osobnih tragedija te kada se čini da su jedini izlaz mržnja i osveta.
Zenga je do rata "običan" čovjek (ako obični ljudi uopće postoje, jer svatko ima jedinstvenu i neponovljivu osobnost i sudbinu), zaposlenik na benzinskoj crpki, koji odlazi u rat iz idealističkih pobuda, iako mu supruga govori: "Našao se tko će spasiti svijet, a nisi u stanju ni u vlastitoj kući urediti stanje u obitelji. Misliš da će sutra biti bolje, da se za to valja staviti pred nečiju cijev i nekog luđaka koji uvijek traži svoju borbu i svoj rat u kojemu će mu biti bolje, jer bolje ne zna i nikada neće naučiti što to znači…". No, njegov odgovor kaže sve: "Više volim da mi je loše u vlastitoj državi nego da mi je u tuđoj dosadno od dobrote, jebote!"
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
