Svečanim otvorenjem izložbe grafičkih radova rovinjskih srednjoškolaca i predstavljanjem knjiga "Šoljanov Shakespeare" i "Antun Šoljan: O američkoj književnosti" u rovinjskom Multimedijalnom centru počela je preksinoć u Rovinju dvodnevna tradicionalna manifestacija "Dani Antuna Šoljana". Nakon prošlogodišnje stanke bila je to 25. po redu manifestacija koju već četvrt stoljeća organizira rovinjsko Pučko otvoreno učilište u suradnji s Gradskom knjižnicom "Matija Vlačić Ilirik i Društvom hrvatskih književnika.

Grafike rovinjskih srednjoškolaca

Izložbu grafičkih radova rovinjskih srednjoškolaca otvorila je ravnateljica POU Rovinj Dubravka Svetličić koja je istaknula da je izložba rezultat suradnje Učilišta i rovinjskih srednjih škola kroz projekt "Vidimo se u knjižnici!".

- Velikim strpljenjem i ljubavlju kolege Davora Rapaića, akademskog slikara, koji je vodio učenike kroz kreativnu radionicu tehnike linoreza, nastale su ove predivne književne ilustracije, kazala je Dubravka Svetličić.

Učenici su, naime, čitajući Šoljanove pjesme uz pomoć njihovog mentora i voditelja Davora Rapaića prolazili sve faze rada: izbor pjesme, čitanje i analizu pjesme, upoznavanje s teorijom, poviješću, tehnikama, vrstama i značajem ilustracije, upoznavanje s povezanim grafičkim tehnikama, osvješćivanje uloge autora u tom procesu, savladavanje tehnike linoreza i, na kraju je uslijedila izrada konačnog proizvoda.

Rapaić je kazao da se iznenadio velikim odazivom i interesom učenika.

- Sedamnaest učenika steklo je uvid u kompleksnost nastanka kompozitnog umjetničkog proizvoda kao što je književna ilustracija i to od prvotne ideje pa do otiskivanja grafičkog lista. Nadam se da su učenici, osim što se mogu pohvaliti izradom književne ilustracije, u ovom projektu stekli i lijepe uspomene, zaključio je Rapaić.

Nove knjige "Šoljanov Shakespeare"

Program "Šoljanovih dana" nastavljen je predstavljanjem knjiga "Šoljanov Shakespeare", koje su prema riječima Maje Šoljan, kćerke Antuna Šoljana, "friško sinoć izašle iz tiskare" nakon gotovo tri godine rada. Riječ je o novom, trećem izdanju pet Shakespeareovih drama koje je Šoljan preveo.

- Zanimljivost je da je moj tata prevodio "Kralja Leara" ploveći uz Rovinj na našoj maloj barci. Nosio je narančasti pisaći stroj sa sobom i tipkao prijevod u skučenoj kabini. Sjećam se kako je kroz šalu govorio kako nije to baš jednostavan posao, kroz smijeh je ispričala Maja Šoljan, koja je naslijedila prevoditeljsku strast od oca.

Bruno Kragić, ravnatelj Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža", osvrnuo se na Šoljanovo prevoditeljsko djelovanje. Istaknuo je kako je Šoljanov značaj u tome što su njegovi prijevodi Shakespeareovih drama prikladni za scensku izvedbu.

- Šoljan je shvaćao bogatstvo Shakespeareovog teksta I njegov značaj kao autora kazališta. Najbolji primjer za to je prijevod "Timona Atenjanina" koji se tek nakon Šoljanovog prijevoda počeo scenski izvoditi, kazao je Kragić i naglasio: "Šoljan je naš najbolji prevoditelj Shakespearea. Svojim je prevoditeljskim djelima Šoljan dokazao veliku istinu - najbolji prevoditelji mogu biti i veliki književnici."

Tomislav Brlek, izvanredni profesor sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, kazao je da je Šoljan nastojao u svom prijevodu Shakespeareovih djela koristiti lokalni govor, "ne nužno dijalektalan već onaj koji je dio jezične tradicije, to je svakako polučilo uspjeh posebice u igranoj izvedbi njegovih djela".

Antun Šoljan i svjetska književnost

Jučerašnji program počeo je u jutarnjim satima polaganjem vijenca pod spomen ploču na kući Antuna Šoljana a nastavljen je u rovinjskom MMC-u književno-znanstvenim kolokvijem "Antun Šoljan i svjetska književnost". Brojni su izlagači uspoređivali Šoljanova djela i rad kroz prizmu svjetske književnosti.

Moderator kolokvija Ivica Matičević, književni kritičar i urednik Male knjižnice Društva hrvatskih književnika, izrazio je zadovoljstvo što je upravo u Maloj knjižnici objavljena zbirka eseja Antuna Šoljana "O američkoj književnosti" koju je priredio Tomislav Brlek. Prema njegovim riječima, Šoljan je prevodio američke tekstove u vrijeme kada to i nije bilo politički oportuno. "Usprkos tome prevodio je one autore za koje je smatrao da treba predstaviti publici", zaključio je Matičević.

Pjesnikinja i prevoditeljica Darija Žilić dodala je kako se Šoljan i Slamnig iako mladi, nisu bojali istraživati američku liriku ali i dati svoju kritiku i sud kroz rad na antologijama. Osim američke književnosti u kojem Šoljanov fokus ponajviše zauzima Ernest Hemigway, bilo je riječi i o drugim utjecajima. Izdvojimo izlaganje Cvijete Pavlović, redovite profesorice na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, koja je pojasnila utjecaj francuske književnosti na Šoljanov dramski tekst "Romanca o tri ljubavi", posebice utjecaj Moliereovog "Don Juana."

- Poslužit ću se riječima Tonka Maroevića i zaključiti kako je Šoljanova "Romanca o tri ljubavi" doista mini antologija francuske književnosti, kazala je Pavlović.

Tijekom skupa su, naime, o Šoljanu i svjetskoj književnosti održana brojna izlaganja. Tomislav Brlek govorio je o "Šoljanu i svjetskoj književnosti", Ivana Žužul o temi "Šoljanova ideja povijesti svjetske književnosti", Darija Žilić "Šoljan i američka lirika", Antun Pavešković "Šoljan-Mediteran", Cvijeta Pavlović "Molina, Moliere i Šoljan", Bruno Kragić "Šoljan i Hemingway", Tomislav

Longinović "Roman ceste na primjeru Šoljanova Kratkog izleta", Ellen Elias Bursać "Prijevod Kratkog izleta na engleski jezik", Maciej Czerwinski "Kratki izlet na poljskom Leszek Matczak: Izdajice na poljskom", Ljubica Josić "Šoljan kao antologičar svjetske književnosti", Daniel Mikulaco "100 odabranih novela svjetske književnosti Nade i Antuna Šoljana", Magdalena Dyras "Antun Šoljan u poljskim antologijama. Poljski autori u Šoljanovoj Antologiji poezije zapadnoga kruga", Helena Peričić: "'Pjesničkost' kao mehanizam ironizacije u izabranim Šoljanovim dramama", Dubravka Crnojević Carić: "Gdje je Hedda u Romanci o tri ljubavi. Šoljan i Ibsen", te Mirko Ćurić "Drugi ljudi na mjesecu u kontekstu popularne kulture svoga vremena".

Dodajmo kako je prisutne u ime Grada Rovinja prigodno pozdravio rovinjski dogradonačenik David Modrušan, a tradicionalna je manifestacija završila koncertom Zorana Predina, koji je nastupio uz gitarista Igora Polaka u gradskom kazalištu "Antonio Gandusio".

Povezane vijesti

• Dani Antuna Šoljana
• ZORAN PREDIN: Emocije i humor, to je ono što publici danas treba
• Pavao Pavličić: Šoljan je pokazao da kriminalni roman nije petparačka literatura, već izazov i za pisca njegova renomea