U muzejsko-galerijskom prostoru Sveta srca otvorena je jučer izložba "Batina – tisućljetni svjetionik na Dunavu" realizirana u suradnji s Arheološkim muzejom Osijek, i u suradnji s Institutom za arheologiju i Odsjekom za arheologiju HAZU-a.

- Batina je za Osijek ono što je Nezakcij nama, a drago mi je da ponovno surađujemo s osječkim muzejom i da predstavljamo ovaj veliki postav, koji će se moći razgledati do 19. svibnja, kazao je ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo.

Važan lokalitet

- Na krajnjem sjeveroistočnom završetku Banskoga brda, gdje se ono susreće s Dunavom, smješteno je jedno od najistaknutijih europskih arheoloških nalazišta – ono u Batini (KISKŐSZEG). Brojni arheološki nalazi potječu s visokoga lesnog platoa koji je od rijeke i okolne Panonske nizine odvojen strmim padinama, naveo je ravnatelj Arheološkog muzeja Osijek Tomislav Kršak ističući i hvaleći dugogodišnju suradnju dviju muzejskih ustanova. Sjeveroistočni dio Hrvatske prekrasno je područje, a na ovome je lokalitetu bilo dugogodišnje istraživanje, jer je to područje važno za razdoblje kraja brončanog i početke željeznoga doba. U jesen 2008. godine Arheološki muzej Osijek, uz sudjelovanje Instituta za arheologiju i Odsjeka za arheologiju HAZU-a, započeo je rad na projektu Arheološka baština Baranje s ciljem evidentiranja arheoloških nalazišta. Tom su prilikom na položaju Sredno pronađeni ulomci keramičkih posuda i spaljenih ljudskih kostiju koji su ukazivali na mjesto groblja, što je potvrdilo i otkriće zemljanih humaka – tumula. Pokusna istraživanja započela su 2010. godine te se u kontinuitetu provode do danas, kazao je ravnatelj Arheološkog muzeja Osijek Tomislav Hršak.

U istraživanjima je, saznajemo, obuhvaćena površina od 4.350 četvornih metara te su otkriveni brojni paljevinski grobovi daljske grupe, kao i rimski paljevinski te kosturni grobovi.

Tino Leleković iz Odsjeka za arheologiju HAZU-a istaknuo je fantastične nalaze iz toga područja, ističući da su se tu održavala i međunarodna istraživanja, te da su ovdje prisutni nalazi pogodni za proučavanje kroz brojne projekte, a Marko Dizdar, iz Instituta za arheologiju, istaknuo je da vrijedni rezultati obilježavaju to područje, uz podatke o važnosti ovih istraživanja.

Razna razdoblja

- Rezultati provedenih istraživanja u posljednjih deset godina, uza sve nalaze pronađene od kraja 19. stoljeća, svjedoče kako smo na najboljem putu da naselje na Gracu u Batini predstavimo kao svjetionik na Dunavu na kraju brončanoga i početkom željeznoga doba čiji značaj nije bio zanemariv ni u drugim vremenskim razdobljima, zaključili su autori.

Navedeno je da raznovrsnost i brojnost prikupljenih nalaza ukazuju da je naselje na Gracu jedan od najistaknutijih europskih centara toga doba te sjecište intenzivnih kontakata, čak i s udaljenim područjima Crnoga mora ili srednje Europe.

Povezane vijesti

• Predavanja u Svetim srcima: Istra u novom vijeku
• Izložba "Istra, lav i orao" do kraja siječnja
• Oči u oči s retiariusom i secutorom