Otvorenje izložbe "Batina – tisućljetni svjetionik na Dunavu" upriličit će se u srijedu, 13. ožujka u 14 sati u muzejsko-galerijskom prostoru Svetih srca u Puli.

Kako je navedeno u najavi, "na krajnjem sjeveroistočnom završetku Banskoga brda, gdje se ono susreće s Dunavom, smješteno je jedno od najistaknutijih europskih arheoloških nalazišta – ono u Batini (Kiskőszeg). Brojni arheološki nalazi potječu s visokoga lesnog platoa koji je od rijeke i okolne Panonske nizine odvojen strmim padinama. Njegov krajnji sjeveroistočni završetak naziva se Gradac, koji je na jugozapadnome kraju odvojen od susjednoga položaja Sredno dubokim prirodnim usjekom – surdukom. Batina je danas sinonim za razdoblje kraja brončanoga i početke željeznoga doba – 11.- početak 6. st. pr. Kr. – kojega su obilježili nositelji daljske grupe čiji su brojni nalazi dospijevali u prestižne europske muzejske zbirke".

- U jesen 2008. godine Arheološki muzej Osijek, uz sudjelovanje Instituta za arheologiju i Odsjeka za arheologiju HAZU-a, započeo je rad na projektu Arheološka baština Baranje s ciljem evidentiranja arheoloških nalazišta. Rezultati provedenih istraživanja u posljednjih deset godina, uza sve nalaze pronađene od kraja 19. stoljeća, svjedoče kako smo na najboljem putu da naselje na Gracu u Batini predstavimo kao svjetionik na Dunavu na kraju brončanoga i početkom željeznoga doba čiji značaj nije bio zanemariv ni u drugim vremenskim razdobljima, ističu iz Arheološkog muzeja Istre.

Povezane vijesti

• Predavanja u Svetim srcima: Istra u novom vijeku
• Izložba "Istra, lav i orao" do kraja siječnja
• Oči u oči s retiariusom i secutorom