NACIONALNA BAŠTINA - AMFITEATAR U PULI
Arena kao motiv u tekstilu, odjeći, kiparstvu, nakitu, fotografiji, keramici…
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
(Snimio Duško Marušić Čiči)
- U Puli imamo jedan od najljepših i najvažnijih spomenika kulturne baštine, i iznimno smo sretni što je upravo pulski amfiteatar, naša Arena motiv ove velike i značajne izložbe "Nacionalna baština - amfiteatar u Puli", kazao je ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo prilikom otvorenja ove izložbe u Galeriji Amfiteatar u Areni.
Ivana Bakal, autorica koncepcije, kustosica izložbe i autorica likovnog postava rekla je da joj je posebno drago što će se ovu izložbu moći razgledati sve do 10. rujna, te što će brojni turisti vidjeti razna lica i naličja Arene.
- Amfiteatar u Puli ili pulska Arena najveći je i najsačuvaniji spomenik antičkog graditeljstva u Hrvatskoj. Uspoređujući ga s više od 200 rimskih amfiteatara, plašt pulskog amfiteatra s četiri stubišna tornja je najsačuvaniji i rijedak primjer jedinstvenih tehničkih i tehnoloških rješenja. Po veličini zauzima šesto mjesto među rimskim amfiteatrima na svijetu te je jedini u svijetu čija su sva tri rimska arhitektonska reda u potpunosti očuvana, kazala je Bakal.
Ciklus Nacionalna baština pokrenut je 2014. kao niz bijenalnih izložbi radova u svim umjetničkim medijima baziranih na hrvatskoj nacionalnoj baštini, a umjetnicima je upućen otvoreni poziv da odgovore na ovaj kreativni izazov.
- Cilj projekta/izložbe je aktivno uključivanje ULUPUH-a u kreativnu i kulturnu industriju povezivanjem sa svim potrebnim segmentima za izradu i plasman umjetnina uz suradnju s partnerima iz turističkog i gospodarskog sektora. U prvom izdanju (2015.) izložba je bila posvećena kinološkoj baštini, u drugom izdanju (2017.) čipki, treće izdanje je bilo posvećeno katedrali sv. Jakova u Šibeniku (2019.), a četvrto bijenalno izdanje posvećeno je amfiteatru u Puli odnosno pulskoj Areni – kao motivu u tekstilu, odjeći, kiparstvu, nakitu, fotografiji, keramici, ilustraciji, karikaturi, multimediji i dugome, navela je autorica izložbe.
Prispjele radove selektirao je žiri u sastavu: Ivana Bakal, Višnja Slavica Gabout i Branka Hlevnjak. Na izložbu je radove prijavilo trideset i sedam umjetnika, a uvršteno ih je dvadeset i osam.
- Ajla Hebib Špoljarec u svom reljefnom radu "Pogled na Arenu" načinjenom od tekstilnih materijala kombinirane tehnike potiče gledatelja na odabir kuta gledanja i promišljanje smjerova i fokusa. Ogrlica Andreje Rosandić od srebra, kamena i kože naziva "Kameni plašt" nastala je piljenjem, turpijanjem, lotanjem, fasanjem i završnim poliranjem, a autorica posebno ističe kako je 'vanjski plašt' sagrađen od domaćeg vapnenca, definiranog kao coquina vapnenac, koja je gotovo u cijelosti sastavljena od segmenata školjaka, mekušaca, koralja...
Kamen je dopremljen iz kamenoloma u Vinkuranu, Cave Romane'. Kolegica u istom mediju umjetničkog nakita Božica Petković lotanjem oblikuje rad "Pogled na amfiteatar", srebrnu ogrlicu s privjeskom dimenzija 5 x 5 cm. Srebro, srebrni lot, piljenje, savijanje, lotanje, tehnike su i materijal kojima vrsni umjetnik Carlos Ignacio Bellante oblikuje broš pod nazivom 'Arenin luk' istančano se poigravajući materijom i formom", navela je autorica izložbe.
Svojim su se radovima predstavili: Ivana Bakal, Stjepan Balja, Carlos Ignacio Bellante, Ivana Cooper, Smiljka Franjić, Igor Galaš, Tatjana Grgurina Vučetić, Denis Gržetić, Ajla Hebib Špoljarec, Ružica Hodak, Pamela Ivanković, Danijela Kasaić, Ljerka Njerš, Zlatko Odrčić, Karmen Orlić, Božica Petković, Nika Petrović Grilc, Marijana Pišonić, Snježana Pokos-Vujec, Nataša Rašović Bodiš, Julijana Rodić Ozimec, Andrea Rosandić, Sanja Šebalj, Zdenko Šlibar, Mario Treščec, Sonja Turner Fegić, Svebor Vidmar i Velimir Vukšić.
- Izložba pomiruje različite rukopise, medije i tehnike i uobličava se u izložbenom prostoru u vrlo kvalitetnu cjelinu. Svakako je možemo tretirati kao značajan doprinos primijenjenim i vizualnim umjetnostima, hrvatskoj baštini, istraživanju baštine te propitivanju umjetnika granica vlastitog stvaralačkog medija, te širenja istih, zaključila je autorica.
Izložbu je proglasio otvorenom zamjenik gradonačelnika Bruno Cergnul.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
