Nekima je mačka dio familije. Izlazi se na svaku intervenciju, bez iznimke. Spašavaju se galebovi koji krilima zapnu među neboderima. Psi u jamama, ranjeni labudovi, golubovi. A zmije dođu kao domaće životinje. Vatrogasci ih posljednjih nekoliko dana često love u domovima i potom vraćaju u njihov prirodni habitat, kaže Karlović

Požari. Potresi. Poplave. Mačke zaglavljene na drveću, bespomoćni psi zatočeni u jamama, zmije zalutale u domovima, ubodi stršljena. Oslobađanje natečenih prstiju od tijesnog prstenja. Ili, riječima zamjenika zapovjednika Vatrogasne zajednice Istarske županije Klaudia Karlovića, sve i svašta. Za sve i svašta, gdjegod se nalazili, u bilo koje vrijeme, za štogod vam treba pomoć, vatrogasci će biti spremni, izaći će na mjesto nezgode i učiniti sve što je u njihovoj moći da stanu nevolji na kralj. A od ove su godine, uz sve navedeno, svojim angažmanom umnogome doprinijeli i borbi protiv koronavirusa.

Od proglašenja epidemije do danas istarski su vatrogasci - javne postrojbe i dobrovoljna vatrogasna društva - u intervencijama koje se dotiču pandemije odradili preko 15 tisuća sati. Vatrogasci su, otkriva Karlović, vatrogasnim vozilima prevozili suspektne osobe u karantenu, preuzimali i prevozili zaštitnu opremu te, što samostalnim ophodnjama, a što onim zajedničkim s policijom, kontrolirali provedbe naloženih mjera prevencije, poput poštivanja radnog vremena i razmaka među osobama u trgovinama, odnosno provjeravanja propusnica na kontrolnim punktovima u vrijeme kada nije bilo dozvoljeno putovati među općinama i gradovima. Kao ispomoć Crvenom križu prevozili su hranu i lijekove potrebitim građanima, bili su ruka pomoći pri organizaciji zdravstvenog sustava i opremanju prostora za dekontaminaciju vozila. Pa sve do prijevoza spremačica u pulsku bolnicu.

Prilagodili se

Sve vatrogasne službe prilagodile su se novom radnom vremenu, smjenama od 24 sata rada, nakon kojih je slijedilo 48 sati odmora. Pauza od dva dana osigurana je da bi se u tom razdoblju pokušali uočiti bilo kakvi simptomi zaraze kod vatrogasaca, a samim time i umanjiti mogućnost zaraze, koliko je to maksimalno moguće. Oboljeli se vatrogasci u Istri, barem zasad, broje na prste jedne ruke. Trojica.

Paralelno s koronavirusom, na drugoj fronti, u potpunosti ispod radara javnosti i u debeloj sjeni nepredvidivo buktajućeg virusa, vatrogasci su se hvatali ukoštac s požarima kojih ove godine, barem zasad, u Istri, otkriva Karlović, nije bilo ništa manje nego lani. Do lipnja je broj požara na otvorenom bilo čak 490. A od prvog lipnja je, naime, paralelno s turističkom, započela i takozvana požarna sezona. Trajat će, govori, do konca rujna. I tek će se nakon toga vidjeti prava slika.

- Požara ima dosta. Ima ih, ali na sreću nisu veliki. Brzo su uočeni i na vrijeme ugašeni. U Istri su vatrogasci do danas intervenirali više od dvije tisuće puta. Od toga je požara bilo ukupno 676, a 918 je tehničkih intervencija.

Od zahtjevnijih područja u Istri što se požara tiče, Karlović izdvaja Učku gdje se dojavom, ističe, promptno angažiraju maksimalne snage. I upravo je to, govori, svojevrstan plus istarskih vatrogasaca. Odmah po dojavi na teren izađu s većim kapacitetom. Bolje je, naglašava, ako se pokažu viškom, uvijek je bolje određen broj ljudi vratiti nazad, nego u startu biti s njima u deficitu i slati ih tek naknadno.

Na sreću, ističe, postoji i dogovor s vatrogascima Primorsko-goranske županije kojim je usuglašeno da požar na Učki tretiraju istovremeno, s koje god strane buknuo. S njima je, dodatno naglašava, uspostavljena izuzetno dobra suradnja. Isto je i sa zrakoplovima koji su, zahvalan je Karlović, uvijek na dispoziciji. Kod Istre je specifično, pojašnjava, što je svako područje u turističkoj sezoni samo nekoliko kilometara udaljeno od nekog kampa ili kuće za odmor.

Istarski vatrogasci prosječno interveniraju čak deset puta dnevno. U sedam vatrogasnih postaja u Istri djeluje 230 profesionalnih vatrogasaca. Uz njih postoji i prsten Dobrovoljnih vatrogasnih društava. Oni su, ističe Karlović, neizmjerno velika pomoć. To su ljudi koji, kaže, žrtvuju svoje slobodno vrijeme da bi pomogli ljudima u nevolji.

Najviše je ipak takozvanih tehničkih intervencija. Znači, svega i svačega. Tehničke intervencije se ne mogu, pojašnjava, tipizirati. Tu spadaju i prometne nesreće i nezgode u odronima, poplavama, snježnim padalinama. Tijekom dugogodišnjeg radnog staža jedan se vatrogasac poput Karlovića, koji je u službi sada već gotovo 40 godina, zaista nagleda svega i svačega. Tako je jednom prilikom, prepričava, spašavajući svoju mačku, na stablu zapela vlasnica kućnog ljubimca, pa su vatrogasci na koncu spašavali nju. No, od velikih požara do spašavanja mačke, sve se, ozbiljan je Karlović, shvaća veoma ozbiljno.

- Nekima je mačka dio familije. Izlazi se na svaku intervenciju, bez iznimke. Spašavaju se galebovi koji krilima zapnu među neboderima. Psi u jamama, ranjeni labudovi, golubovi. A zmije dođu kao domaće životinje. Vatrogasci ih posljednjih nekoliko dana često love u domovima i potom vraćaju u njihov prirodni habitat, opisuje.

Nađe se tu i tamo i pokoja intervencija skidanja prstena. Možda nećete vjerovati, ali vatrogasci posjeduju uređaj sličan brusilici koji skida burme. Takvo što zorno prikazuje da je riječ o profesiji koja je uvijek spremna za nepredvidivost, za situaciju koju se nikada prije nije dogodila, kakva god ona bila.

Vatrogasci su uvijek, kaže Karlović, pripravni. Služba je dostupna 0-24, sedam dana u tjednu. Jer iako je za zbrinjavanje divljih životinja nadležna Veterinarska inspekcija, koga ćete nazvati u tri ujutro ako vam se, primjera radi, zmija nađe u krevetu?

Vatrogasci u najmanju ruku, govori drugi čovjek istarskih vatrogasnih snaga, mogu pružiti savjet o tome kome se dalje ljudi mogu obratiti. Uz to, a nimalo manje važno, za njih ne postoji nedostupno mjesto. Kakve god bile prepreke, barikade ili pak nepovoljne prilike, vatrogasac uvijek mora iznaći način da dođe do izvora nezgode. Uvijek će, pošto poto, nastojati spasiti život, a to u nekim slučajevima, nažalost, znači žrtvovanje vlastitog. Od 2000. naovamo u Istri je u intervencijama život izgubilo troje vatrogasaca.

Skupa oprema

Karlović kaže da vatrogasci surađuju s Hitnom medicinskom službom. Održavaju se zajedničke vježbe, a to u bitnome olakšava njihovu međusobnu komunikaciju za daljnje slučajeve. Osim toga, Javna vatrogasna postrojba Istarske županije s tršćanskom i koparskom brigadom radi na projektu NAMIRG, koji se odnosi na službu za spašavanje i gašenje na moru.

"Počelo je prije tri, četiri godine kandidiranjem na europskom projektu, a priča je zaokružena vježbom u pulskoj luci lani krajem listopada. Idejni projekt je izrađen, sada samo treba izvući novac iz europskih fondova".

A novca, kao i vatrogasaca nikad dosta. Iako je oprema danas, kaže Karlović, puno kvalitetnija i lakša nego nekada, veoma je skupa. I vatrogasaca, veli, uvijek nedostaje. Zapošljavaju se prema procjeni i planu opasnosti na određenom području. U Istri je, otkriva, popunjenost dobra, a čak se i, zadovoljan je, kadar pomladio. Vatrogasac, inače, radi po penzije. Kao što i Karlović govori, ljudi traže pomoć i ne gledaju koliko mu je godina.

Povezane vijesti

• Istarski vatrogasci ovog ljeta 820 puta spašavali ljude i imovinu
• Lovački pas izvučen iz 10-metarske jame
• Proslavljena 20. obljetnica kampa vatrogasne mladeži