Vitalni indeks odnosno broj živorođenih na 100 umrlih za Grad Pazin iznosi 112,9, dok za područje Istarske županije iznosi 68,3, odnosno za Republiku Hrvatsku 68,4 * Prema podacima HZZ-a prosječna stopa nezaposlenosti tijekom 2018. godine u Pazinu je iznosila 3,4 posto

Prema recentnim podacima Državnog zavoda za statistiku Pazin je sedmi grad u Hrvatskoj po pozitivnom prirodnom prirastu, i jedini istarski grad s pozitivnim prirodnim prirastom.

Prema podacima DZS-a "Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2017." u Pazinu je rođeno 96 djece, dok je 85 osoba umrlo. Prirodni prirast jest razlika između broja živorođene djece i broja umrlih osoba. Broj rođenih je tako za 11 osoba veći od broja umrlih. U usporedbi s 2016. godinom, kada se rodilo 74 mališana, rodilo se 22 djece više. Posljednji put veći broj rođenih od umrlih Pazin je bilježio 2006. godine kada je rođeno 90 djece, a umrlo 76 osoba.

Na 100 umrlih u Pazinu rođeno 112 beba

Više od 96 novorođenih koliko ih ima u 2017. godini bilo je tek 1998. godine kada je bilo 98 novorođenih. Vitalni indeks odnosno broj živorođenih na 100 umrlih za Grad Pazin iznosi 112,9, dok za područje Istarske županije iznosi 68,3, odnosno za RH 68,4. Pitali smo se postoji li možda pogreška u statistici, primjerice da se umrli Pazinci u staračkim domovima po Istri bilježe kao umrli u tim gradovima?

- Evidenciju umrlih osoba objedinjava DZS na nivou države i stanje se vodi prema mjestu prebivališta. Informaciju smo provjerili s Matičnim uredom, kaže gradska pročelnica za samoupravu, upravu i društvene djelatnosti Nevija Srdoč odbacujući takvu mogućnost. Kaže da učinkovitost demografskih mjera ovisi o širem gospodarskom i socijalnom kontekstu, a ključnu ulogu ima razvoj usluga za djecu i obitelj. Pomaže li tu značajno niža cijena nekretnina nego u priobalju?

O POS-u ćemo razgovarati s državom

- Postoji mogućnost da se određeni broj osoba mlađe životne dobi, odnosno mladih obitelji, odlučuje za najam ili kupnju nekretnine na području Grada Pazina zbog povoljnijih ekonomskih uvjeta u odnosnu na priobalne gradove. No, ne postoje službeni podaci o broju takvih osoba te u ovom trenutku nije moguće procijeniti postoji li i koliki bi mogao biti utjecaj tih okolnosti na registrirani pozitivni prirast stanovništva, odgovara pročelnica Srdoč koju smo pitali planira li se nova izgradnja POS stanova.

- Izmjenama Detaljnog plana uređenja "Stari Pazin" stvorene su pretpostavke izgradnje na više građevnih čestica u vlasništvu Grada Pazina i onih u vlasništvu RH. Sukladno Zakonu o poticajnoj stanogradnji Grad će u narednim tjednima inicirati preliminarni sastanak s predstavnicima Agencije za pravni promet radi ustupanja građevinskog zemljišta te, alternativno, predložiti gradnju stanova na zemljištu u vlasništvu RH, kaže pročelnica Srdoč. Trenutno u Pazinu vlada neuobičajeno niska nezaposlenost za Pazin. Koliko ona iznosi prema službenim podacima Grada?

U srpnju stopa nezaposlenosti 2,8 posto

- Posljednje četiri godine broj nezaposlenih osoba koje su prijavljene Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u konstantnom je padu. Prema podacima HZZ-a iz srpnja 2018. godine na području Grada Pazina registrirano je 107 nezaposlenih osoba, što iznosi 2,8 posto, dok je prosječna stopa nezaposlenosti tijekom 2018. godine iznosila 3,4 posto, kaže pročelnica Srdoč.

Inače, jednokratna naknada za prvo novorođeno dijete u Pazinu iznosi 3.000, za drugo 4.000, te za treće i svako sljedeće dijete 5.000 kuna. Pravo na punu naknadu za troškove boravka djeteta u predškolskoj ustanovi može ostvariti roditelj koji ispunjava socijalni uvjet ili poseban uvjet, a 75 posto za treće i svako sljedeće dijete iz obitelji. Za dvoje djece istovremeno u vrtiću sufinancira se 25 posto boravka u vrtiću. Za treće i svako sljedeće dijete iz obitelji odobrava se naknada u visini od 75 posto troškova školskog obroka djeteta. S 500 kuna Grad sufinancira nabavku udžbenika za učenike prvih razreda osnovne škole. Prijevoz je osiguran na 16 linija, dnevno se prevozi 1.781 kilometara za 730 učenika putnika. Grad financira pomoćnike u nastavi prema projektu inkluzivne škole (za 2018. godinu se planira 2,12 milijuna kuna). Iz Grada najavljuju dogradnju dječjeg vrtića, produljeno radno vrijeme vrtića, pripremaju dogradnju pazinske osnovne škole…

Najviše se razvode Umažani i Lovrečani

Prema podacima DZS-a za 2017. godinu istražili smo i koliko se Istrani razvode. Na državnoj razini postotak razvedenih u lanjskoj godini iznosio je 30,8 posto, dok je na području Istarske županije iznosio 35,5 posto (na 870 sklopljenih brakova istodobno ih je razvrgnuto 309). Od žitelja istarskih gradova najviše se razvode Umažani (čak 59 posto), slijede Puljani (46 posto) i Porečani (41,8 posto). Na četvrtom je mjestu Buje (38,4 posto), pa Vodnjan (34,4), Labin (31,2), Pazin (26,8), Rovinj (21,5), Novigrad (18,1), dok je na začelju Buzet (9,3 posto). Od istarskih općina na samom je vrhu po učestalosti razvoda Sveti Lovreč (na tri braka tri razvoda), Vrsar (71,4 posto), Tar-Vabriga i Bale (po 60 posto), Svetvinčenat (55,5) i Medulin (52,6), a na dnu bez zabilježenih razvoda: Cerovlje, Karojba, Motovun, Sveti Petar u Šumi, Višnjan i Vižinada.

Najbolji vitalni indeks imaju Vižinada i Funtana

Od istarskih gradova tijekom lanjske godine pozitivan vitalni indeks (više rođenih od umrlih) imao je samo Pazin (112,9), a gotovo i Poreč (97). Na trećem je mjestu Umag (82,4), pa Rovinj (80,9) i Vodnjan (78,9). U demografski lošijem dijelu ljestvice su Novigrad (63,8), Buzet (61), Buje (60,3), Pula (56,7) i Labin (55,8). Od općina najbolji vitalni indeks imaju Vižinada i Funtana (po 133,3), a treća je Karojba (128,6). Najlošije opet stoji Sveti Lovreč (17,6), Motovun (19) i Grožnjan (33,3). (Anđelo DAGOSTIN)

Povezane vijesti

• NACIONALNA STRATEGIJA PLANIRA DA SE U HRVATSKOJ RAĐA VIŠE DJECE: Ipak, demografi kritiziraju plan o stopi fertiliteta 1,8 do 2030.
• Najpoželjniji za život: SAMO ISTRA I ZAGREB U DESET GODINA POVEĆALI BROJ STANOVNIKA
• Istarsku županiju posjetila državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju. Predstavljeni razni ciljevi vezani za demografiju i potrebe stanovništva