Mještanima Račje Vasi, okupljenim u istoimenoj udruzi koji skrbi o seoskom dobru, država je "sjela" na višestoljetnu djedovinu. Privatno vlasništvo postalo je državno. U nepreglednim prostranstvima istarskog Krasa, na krajnjem sjeveru poluotoka, prve pašnjake, šume i oranice, njihovi su preci kupili još 1833. godine na javnoj dražbi od Austro - Ugarske monarhije za 250 forinti kao seoska zajednica koju je činilo više obitelji. Seosko dobro ili komunelu namjerno nisu dijelili. Željeli su nesmetano koristiti sve parcele o čemu postoji i kupoprodajni ugovor kojeg su ponaosob svi vlastoručno potpisali.

U Račjoj Vasi posjeduju i Utok, dokument s povijesnim pregledom nastanka seoskog odlomka, kojim su seljani bili spremni izvršiti podjelu zajedničkog seoskog dobra te su 1943. godine angažirali odvjetnike iz Pule i Trsta. Zbog kapitulacije Italije nisu uspjeli postupak dovršiti do kraja. Dok je dokumentacija nekih seoskih zajednica tijekom Drugog svjetskog rata spaljena, ova za Račju Vas je sačuvana.

Ono što nije uspjelo prijašnjim državama, Italiji i Jugoslaviji, izgleda je uspjelo aktualnoj. U nekim je ćićskim selima država na komunele "sjela" na temelju Zakona o vlasništvu, a u drugim temeljem Zakona o proglašenju imovine zemljišnih i njima sličnih zajednica te krajiških imovnih općina općenarodnom imovinom iz 1947. godine, iako komunele s krajiškim općinama nemaju nikakve veze.

Više od deset godina traje sudska trakavica kojom se Ćići spore s državom, sudske odluke proturječne su pa čak i tamo gdje postoji kupoprodajni ugovor. Prije pet godina uputili su predmet Vrhovnom sudu na reviziju. Neovisno što to još nije riješeno sada im ponovo kažu, državno odvjetništvo pokušava oduzeti djedovinu, specifičan oblik privatnog vlasništva kojeg su stekli kupnjom velikih pašnjačkih i šumskih površina početkom 19. stoljeća, i zajednički upravljali tom svojom seoskom imovinom. Gradili škole, šterne i druge javne objekte.

Jasno je da su komunele kočnica razvoja i realizacije bilo kakvog projekta jer nemaju riješen status. S druge strane država koja godinama nije našla rješenje odlučila je prelomiti preko noći. Puno je otvorenih pitanja; čija je to zemlja, od nasljednika onih koji su ju kupili, vlasnika kuća koji su kupili te kuće onih ljudi koji su umrli ili otišli. Tko su sve nasljednici? Da li se neko uopće potrudio dati odgovor na to pitanje.

Ogorčeni zbog nacionalizacije seoskog dobra ili komunele, višestoljetne djedovine, zemlje legalno kupljene prije 185 godina i neprekidno i nesmetano korištene sve do sada, mještani Račje Vasi upravo su podnijeli PNUSKOK-u kaznenu prijavu protiv nepoznatih počinitelja, zaposlenika Općinskog suda u Puli, Općinskog državnog odvjetništva i drugih, nakon što je u kolovozu prošle godine doneseno rješenje da se pravo vlasništva na nekretninama Općinskog odlomka sela Račja Vas, oko 320 hektara površine, uknjižuje u korist Republike Hrvatske. Da li će se na ovaj način završiti priča o komunelama ili je to početak novih pravosudnih akrobacija?

Povezane vijesti

• Umijeće života: Otac i vanbračno dijete
• Spašavanje vojnika Mezulića
• Nova opcija za spas Istre 1961