Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić održao je danas na pulskom Fakultetu ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" predavanje na temu "Uvođenje eura i gospodarski rast u Republici Hrvatskoj - izazovi budućnosti". Predavanje je organizirano u sklopu tradicionalnog obilježavanja Tjedna Europe, u režiji Centra za europska istraživanja (CEIPU) pri FET-u, uz potporu Erasmus+ programa "Jean Monnet Module".

Dvorana Pula doista je bila ispunjena do posljednjeg mjesta, a u nju su se natiskali svi koji su željeli iz prve ruke dobiti relevantne informacije o započetom procesu uvođenja eura, koji će se sigurno dogoditi, samo je pitanje kada i kako će hrvatski građani to osjetiti na svojoj koži.

Vujčić je naglasio da je Hrvatska najmanja država članica Europske unije koja još ima vlastitu valutu, a s druge strane visoko je integrirana u europodručje.

- Visoka euroiziranost hrvatske ekonomije i financijskog sustava ionako znatno smanjuje manevarski prostor za samostalnu monetarnu politiku, što znači da suodlučivanje o jedinstvenoj monetarnoj politici europodručja - u trenutku kada bi mu se Hrvatska pridružila - ne bi za našu zemlju činilo znatnu razliku od situacije u kojoj se sada nalazimo, kazao je guverner dodajući da je u javnosti raširena percepcija da uvođenjem eura cijene rastu, za što su uglavnom odgovorni mediji i njihovo izvještavanje.

- Rizik rasta cijena pri konverziji u pravilu je vrlo blag, učinak konverzije na cijene u novim članicama europodručja bio je privremen i prosječno je iznosio 0,23 postotna boda, dok je ocjena učinka za Hrvatsku 0,2 postotna boda na indeks potrošačkih cijena, istaknuo je Vujčić. Naglasio je da građani svoj osjećaj o razini inflacije temelje na kretanju cijena većinom jeftinijih proizvoda koje često kupuju, a upravo je kod te kategorije porast cijena tijekom konverzije bio izrazitiji.

- Postoje efikasne mjere za zaštitu potrošača odnosno protiv neopravdanog "zaokruživanja" cijena naviše, a to su zahtjevi koje država namjerava postaviti. Troškovi uvođenja eura u Hrvatskoj su uglavnom jednokratni i niski, dok su koristi uvođenja eura trajne i relativno visoke, objasnio je guverner Vujčić.

- Uvođenjem eura, valutni rizik za građane, poduzeća i državu nestaje, što će smanjiti rizike za financijsku i makroekonomsku stabilnost, povoljno će djelovati na premiju za rizik države, dok će se regulatorni trošak za banke znatno smanjiti, što će pozitivno utjecati i na razinu kamatnih stopa, a time i na uvjete financiranja i ubrzanje gospodarskog rasta. Građani i poduzeća uštedjet će na mjenjačkim poslovima i naknadama za prekogranična plaćanja, a očekuje se pozitivan učinak na izvoz i investicije, smanjenje transakcijskih troškova i veća usporedivost cijena što će potaknuti međunarodnu trgovinu i turizam, poručio je Vujčić.

Nakon predavanja, uslijedila je panel rasprava na istu temu u kojoj su se guverneru pridružili predstavnik Alumni FET Pula Danijel Petrović i direktor Uljanik Plovidbe Dragutin Pavletić. Moderatori panel rasprave bili su prof. dr. sc. Ines Kersan-Škabić te izv. prof. dr. sc. Manuel Benazić. (L. SLIJEPČEVIĆ)