MATE PARLOV - NEPONOVLJIVI JUNAK MASA Bio je daleko više od boksača i neprikosnovenog kralja ringa, daleko više od bilo kojeg sportaša

Mate Parlov najslavniji je sportaš prostora bivše države, koji je još za života proglašen najboljim hrvatskim sportašem 20. stoljeća. Uz Arenu i Uljanik bio je simbol Pule, koju je proslavio diljem svijeta. Nije bilo čovjeka na ovim prostorima koji ga nije poštovao, koji se nije "klanjao" njegovim postignućima

Na današnji dan 1948. godine u Splitu rođen je neponovljivi junak masa, najpoznatiji građanin Pule, neponovljiva legenda i najveći sportaš 20. stoljeća Mate Teo Parlov, koji je svoju sportsku karijeru započeo u Puli 1964. godine. Bio je daleko više od boksača i neprikosnovenog kralja ringa, daleko više od bilo kojeg sportaša.

Prvi, najbolji, najslavniji…

Mate Parlov najslavniji je sportaš prostora bivše države, koji je još za života proglašen najboljim hrvatskim sportašem 20. stoljeća. Uz Arenu i Uljanik bio je simbol Pule, koju je proslavio diljem svijeta. U karijeri je osvojio sva moguća najsjajnija odličja, jedini je boksač koji je najveće dosege vezao u amaterskom i profesionalnom boksu. Olimpijski, svjetski i dvostruki europski amaterski prvak u poluteškoj kategoriji, te europski i svjetski profesionalni prvak. Prvi je boksač iz socijalističkih zemalja, koji je osvojio zlatnu olimpijsku medalju, ali i profesionalnu svjetsku titulu. Usto je na Olimpijskim igrama 1984. u Los Angelesu, gdje je predvodio reprezentaciju kao izbornik, postigao najbolje rezultate jugoslavenskog sporta, a njegovi boksači vratili su se sa zlatom, srebrom i dvije bronce.

Mukotrpnim radom, vjerom u sebe, i spartanskim životom u mladosti, Parlov se popeo do najvećih visina, iznad oblaka na sam Olimp, u Muenchenu 1972. godine. Uz navedene najveće uspjehe pet je puta bio prvak Balkana, osam puta prvak bivše države, četiri puta u srednjoj i četiri u poluteškoj kategoriji, a dvaput je osvajao Zlatnu rukavicu. U godini (1974.) kada je postao amaterski prvak svijeta proglašen je najboljim sportašem Balkana, a tada i tri godine ranije izabran je za najboljeg sportaša Jugoslavije. Parlov je, može se slobodno reći, bio jedini čovjek s prostora bivše države koji je bio u rangu Tita. Nije bilo čovjeka na ovim prostorima koji se nije "klanjao" njegovim uspjesima i karizmi.

Madrid, München, Havana

Nakon što je, početkom 1971. godine, prešao iz srednje u polutešku kategoriju na Europskom prvenstvu u Madridu odmah je zabljesnuo u novoj kategoriji i osvojio svoj prvi naslov prvaka Europe. Pobijedio je redom Robertsa (Wales), Meteljeva (SSSR), Gortata (Poljska) i u završnom obračunu Zahzea (DR Njemačka). Na Olimpijske igre u Muenchenu Parlov je iz voljene Pule ispraćen s velikim očekivanjima i u potpunosti ih je ispunio. Nakon što je u prva dva kola nokautima u drugoj rundi sredio Hassana (Čad) i Totha (Mađarska), medalju je osigurao nakon što mu je Argentinac Migel Angel Cuello predao četvrtfinalni meč bez borbe. Nakon što je u polufinalu pobijedio Poljaka Januša Gortata, antologijski dio povijesti pulskog, istarskog i hrvatskog sporta trajno je zabilježen 11. rujna 1972. godine. U finalna borba između Parlova i Kubanca Gilberta Carilla i trajala je "svega" do dvije minute i 39 sekundi druge runde kada je prekinuta zbog dominacije Parlova, koji je time postao prvi boksač bivše Jugoslavije koji se okitio olimpijskim zlatom. Dvije godine kasnije stigao je i naslov amaterskog prvaka svijeta u Havani. U jednom od najljepših mečeva u povijesti, protiv Carilla na Kubi u ringu do kojeg je u prvom redu sjedio kubanski predsjednik Fidel Castro, Parlov je ponovno pobijedio domaćina i postao svjetski amaterski prvak. (Goran ROJNIĆ)

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU