jedinstven u Hrvatskoj
FOTO / Ribarstvo, akvakultura, sportski ribolov i sportovi na vodi u Poreču: Što smo vidjeli na nikad većem sajmu Crofish?
(Snimio Zvonimir Guzić)
Proteklog vikenda u Poreču je održano 17. izdanje međunarodnog sajma ribarstva, ribarske opreme, akvakulture, sportskog ribolova i sportova na vodi, jedine specijalizirane manifestacije takve vrste u Hrvatskoj i široj regiji. Ovogodišnji Crofish potvrdio je svoj status središnjeg okupljališta stručnjaka, institucija i posjetitelja zainteresiranih za morsku privredu, a tijekom tri dana posjetilo ga je mnoštvo domaćih i stranih gostiju.
Na sajmu se predstavilo oko 75 izlagača iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Španjolske i Poljske, a izložbeni prostor ove je godine bio dodatno proširen te je zauzeo kompletnu dvoranu Žatika, kao i prostor na porečkoj rivi. Posjetitelji su mogli razgledati proizvode i opremu svih ribolovnih sektora poput plivaričarskog, kočarskog, ribolova malim alatima i tunolova kao i široku ponudu opreme za sportove na vodi, zaštitne odjeće i drugih ribarskih proizvoda.
Ribarstvo dio hrvatskog identiteta
Organizator sajma, predsjednik Obrtničke komore Istarske županije Robert Momić, naglasio je važnost zajedničkog djelovanja za budućnost ribarstva te istaknuo da je cilj Crofisha okupiti ribare, znanstvenike i predstavnike politike kako bi zajedno raspravljali o ključnim pitanjima i prenosili zaključke nadležnim tijelima pa i europskim regulatorima. Kako je rekao, ribarstvo je dio hrvatskog identiteta, a hrvatski ribari i pomorci cijenjeni su u cijelom svijetu.
- Sajam Crofish nastao je kao odgovor na potrebu da ribarski, akvakulturni i sportsko-ribolovni sektor dobiju vlastitu platformu u Hrvatskoj. Prvi je put održan prije više od desetljeća, a već je 2016. godine svoje 10. izdanje imao upravo u Poreču. Tijekom godina sajam je evoluirao, rastao je broj izlagača, program je postao bogatiji, a međunarodni karakter sve izraženiji. Za Istru i cijelu regiju Crofish je puno više od izložbe; on je mjesto okupljanja ribara, proizvođača opreme, znanstvenika, turističkih djelatnika i institucija. Crofish spaja ribarsku tradiciju i modernu tehnologiju, sportski ribolov i akvakulturu te omogućuje da se cijeli sektor vidi u novom, globalnom kontekstu. To potvrđuje i činjenica da je Crofish jedini događaj takve tematike u Hrvatskoj. Sajam doprinosi i turističkoj sezoni, jer dvorana Žatika tijekom tri dana oživi temama ribarstva i akvakulture, kada se organiziraju predavanja, okrugli stolovi i prezentacije, te se šalje jasna poruka da Istra nije samo sunce i obala, već i marikultura, ribarstvo i inovacija, rekao je Momić, i dodao da ribarstvo u Istri zaslužuje veću pažnju jer ima potencijal za rast i diverzifikaciju, a Crofish to jasno pokazuje.
- Ovaj sajam nije samo izložba, već platforma za budućnost. Kada vidite izlagačku halu punu plovila, motora, mreža i ljudi iz sektora, tada shvatite koliko je ovo važno za gospodarstvo i za sve koji žive od mora, dodao je predsjednik Obrtničke komore Istarske županije.
Na sajmu Crofish svoje su aktivnosti predstavili i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Ministarstvo obrane te Ministarstvo unutarnjih poslova, uz bogatu ponudu proizvoda i noviteta namijenjenih profesionalnim ribarima, uzgajivačima ribe i školjkaša, sportskim ribolovcima i svim zaljubljenicima u more. Posebnu pozornost privukao je iznimno raznolik gastro program, najbogatiji dosad, u kojem su posjetitelji mogli degustirati jela vrhunskih hrvatskih i talijanskih chefova. Tijekom sva tri dana u Gastro kutku pripremali su se plodovi mora, a posebno se istaknula demonstracija obrade tune, nakon koje su posjetitelji imali priliku kušati pripremljene zalogaje. Uz istarske kuhare, svoje su kulinarske vještine predstavili i članovi ŠRD Đurđenovac te poznati talijanski chefovi kroz cooking show programe i prezentacije filetiranja tune, čime je gastronomski segment Crofisha dodatno obogatio cjelokupni doživljaj sajma.
Jedna od najvećih atrakcija Crofisha bio je ronilačko-edukativni projekt Pogled u plavo, koji je posjetiteljima svih uzrasta omogućio besplatno ronjenje. U suradnji s Plavom promocijom u dvorani Žatika bio je postavljen grijani 10-metarski bazen u kojem su se posjetitelji, uz stručni nadzor instruktora, mogli okušati u ronjenju s punom ronilačkom opremom. Probna ronjenja održavala su se tijekom sva tri dana sajma i privukla su velik broj sudionika svih dobnih skupina, uključujući i djecu od pet godina. Za sigurnost početnika brinuli su se članovi RK HRVI Nemo-Adriatic i ronilački tim projekta. Nakon kratke uvodne poduke, posjetitelji bi zaranjali u bazen i uživali u razgledavanju podvodne izložbe fotografija Marjana Radovića, postavljene na unutarnjim stranama bazena, koja je prikazivala ljepote hrvatskog podmorja.
Za najmlađe je bio pripremljen poseban edukativni program s radionicama poput "Stvori svoj morski svijet", gdje su djeca kroz igru mogla istraživati teme vezane uz more, te kazališnom predstavom "Na jednoj pošti – prijateljica Hobotnica" koja ih je upoznavala s problematikom invazivnih vrsta u Jadranu. Vožnja turističkim vlakićem između dvorane Žatika i rive dodatno je obogatila doživljaj sajma.
U sklopu sajma održano je čak pet sportskih natjecanja. U akvatoriju ispred Poreča upriličena je CROFISH HORIZONT regata za klasu Optimist, potom ekipno natjecanje u podvodnom ribolovu CROFISHer Kup, kao i CROFISH SUP regata. Organiziran je i Kup CROFISH - Sv. Mauro u udičarenju iz barke, dok je u Cerovlju ŠRD "Pazinčica" upriličila IV. CROfish kup u lovu grabežljivaca živim mamcem i varalicama.
Posebnu pozornost privukao je sadržaj na porečkoj rivi, gdje su posjetitelji mogli razgledati brodove domaćih institucija i izravno razgovarati s posadama te se informirati o mogućnostima karijere u Ministarstvu obrane i Ministarstvu unutarnjih poslova. Sajam je obuhvatio i niz stručnih događanja - od predavanja i panela do okruglih stolova, uz sudjelovanje domaćih i međunarodnih znanstvenika, stručnjaka iz ribarstva te pripadnika vojske i policije.
Izazovi ribarskog sektora
Ravnatelj Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede Ante Mišura, prilikom posjete sajmu, istaknuo je kako se ribari i dalje suočavaju s izazovima koji su prisutni od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, ali i naglasio da optimistično gleda na budućnost sektora. Prema njegovim riječima, potrebna je transformacija, a događaji poput Crofisha ključni su za zajedničko definiranje smjera razvoja i izradu preporuka.
- Tijekom proteklih 17 godina suočili smo se s brojnim izazovima o kojima smo često raspravljali upravo na ovom sajmu. To nisu problemi prisutni samo u Hrvatskoj, kroz razgovore s dragim gostima iz susjednih zemalja vidimo da se svi suočavaju s vrlo sličnim poteškoćama. Kao jedan od najvećih izazova ističe se pretjerana administracija, a upravo će to biti jedno od ključnih pitanja na kojima ćemo morati raditi u sklopu reforme zajedničke politike. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju predstavljao je velik šok za ribarski sektor, a ubrzo nakon toga stigli su i novi udarci: pandemija COVID-a te agresija Rusije na Ukrajinu. Na sve te situacije reagirali smo zajednički, nizom mjera potpore. Danas se ponovno nalazimo pred ozbiljnim problemima jer stanje u moru zbog raznih utjecaja nije dobro i vrlo brzo se mijenja na gore. Zbog toga znanstvena zajednica i nadležne institucije moraju izraditi sveobuhvatnu studiju koja će jasno pokazati koji sve čimbenici utječu na ribarstvo i riblji fond u našem moru, istaknuo je Mišura.
Ovogodišnji Crofish još je jednom potvrdio važnost promocije ribarstva, marikulture i sportova na vodi, kao i ulogu Poreča kao grada s bogatom ribarskom tradicijom. Sajam je sufinanciran sredstvima Europske unije iz Programa za ribarstvo i akvakulturu, a sve aktivnosti bile su besplatne za posjetitelje, što je doprinijelo njegovoj iznimnoj posjećenosti i pozitivnim reakcijama javnosti.
Brojna predavanja i prezentacije
Na ovogodišnjem sajmu Crofish održan je bogat program stručnih predavanja u konferencijskoj dvorani Žatike, koja su obuhvatila najnovija znanstvena i stručna saznanja iz područja marikulture, biologije mora i održivog ribarstva.
Posebnu pažnju privukla su izlaganja o promjenama u sjevernom Jadranu, utjecaju morskih uzgajališta na bioraznolikost te ulozi Jadrana kao prostora koji povezuje kulture i doprinosi očuvanju morskog ekosustava. Znanstvenici iz Crne Gore predstavili su pripreme i plan istraživanja za 34. ekspediciju na Antarktiku, dok su stručnjaci Instituta Ruđer Bošković govorili o inovativnim metodama praćenja stanja mora i problematici invazivnih vrsta u Jadranu kroz INTERREG projekte BRIGANTINE i ALIENA.
Uz znanstveni program, održane su i praktične prezentacije ribolovnih tehnika i varalica te predavanja o društvenim aspektima održivog ribarstva, identitetu ribarskih zajednica i modelima zajedničkog upravljanja ribolovnim resursima u Jadranu.
O uzgoju riba i školjkaša
- Hrvatska i Italija moraju blisko surađivati u uzgoju riba i školjkaša jer dijele jedinstveni jadranski ekosustav u kojem se bolesti, ekološki pritisci i ekonomske promjene lako šire preko granica, naglašeno je na radionicama projekta Marinet održanima u Poreču u sklopu ribarskog sajma Crofish. Voditelj projekta, prof. dr. sc. Marco Galeotti sa Sveučilišta u Udinama, istaknuo je da zajednički pristupi povećavaju biosigurnost, održivost, tehnološku inovativnost i konkurentnost regije.
Projekt Marinet razvija progresivnu internetsku aplikaciju koja će u stvarnom vremenu prikupljati podatke iz uzgajališta i uz pomoć umjetne inteligencije upozoravati na rizike. Paolo Tomè iz Udina pojasnio je da aplikacija integrira podatke s terena, senzorske sustave i prediktivne modele kako bi omogućila bolji nadzor uzgojnih uvjeta i rano otkrivanje odstupanja, čime se proizvođačima olakšava pravodobno reagiranje.
Za biosigurnost u uzgajalištima riba i školjkaša izuzetno je važna kontrola prometa, te je naglašeno da se u uzgoju riba velika pozornost treba posvetiti i redovitom cijepljenju te docjepljivanju riba protiv najvažnijih bakterijskih bolesti.
- Trenutačno se cijepljenje riba uglavnom provodi protiv infekcije uzrokovane bakterijom Vibrio anguillarum, dok projekt Marinet potiče uvođenje inovativnih i poboljšanih cjepiva protiv V. harveyi i Tenacibaculum maritimum. Kombinacijom navedenih pristupa očekuje se povećanje preživljavanja, smanjenje uporabe lijekova te poboljšanje ekonomske isplativosti i održivosti marikulture, istaknula je dr. sc. Snježana Zrnčić, znanstvena savjetnica u trajnom izboru u Laboratoriju za bolesti akvatičnih životinja Hrvatskog veterinarskog instituta te voditeljica radnog paketa projekta Marinet.
Kako bi se bolje razumjela percepcija akvakulture, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci proveo je istraživanje među hrvatskim i talijanskim potrošačima. Prof. dr. sc. Greta Krešić istaknula je da je percepcija akvakulture općenito pozitivna, ali da je potrebna dodatna edukacija o nutritivnoj vrijednosti i sigurnosti proizvoda.
- Pri kupnji proizvoda akvakulture hrvatski su potrošači izrazito osjetljivi na cijenu, ali razmatraju i okolišne aspekte uzgoja. S ciljem poboljšanja percepcije akvakulture uzgajivači riba i školjkaša u svojoj bi komunikaciji s potrošačima akvakulturu trebali pozicionirati kao moderno, odgovorno rješenje za suvremene prehrambene i ekološke izazove, rekla je prof. dr. sc. Krešić, voditeljica Katedre za hranu i prehranu Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci i voditeljica radnog paketa projekta Marinet.
Na Crofishu su održane dvije radionice posvećene plosnatoj kamenici te biosigurnosti i održivosti jadranske marikulture. Sudjelovali su predstavnici institucija iz Hrvatske i Italije koji participiraju u projektu Marinet, uključujući sveučilišta u Udinama i Rijeci, Hrvatski veterinarski institut, Obrtničku komoru Istarske županije, Istituto Zooprofilattico Sperimentale delle Venezie i Mediteransko udruženje za akvakulturu.
Posjetitelji sajma na štandu projekta mogli su provjeriti znanje o marikulturi i informirati se o prednostima konzumacije ribe i školjkaša. Marinet je europski projekt Interreg Italija - Hrvatska 2021. - 2027. usmjeren na inovacije u akvakulturi te jačanje hrvatsko-talijanske suradnje radi podizanja biosigurnosti, održivosti i gospodarskog razvoja dviju zemalja.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
