Ilustracija (Arhiva)
Osnovu naše prehrane, prema dr. Fuhrmanu, trebale bi činiti namirnice kao što je zeleno lisnato povrće koju naziva kraljevskom obitelji u svijetu povrća. Izrazito važnim smatra nar, sve vrste luka, gljive, bobičasto voće, mahunarke i sjemenke. Ukoliko ova hrana čini glavninu prehrane, povremeno si možete priuštiti i druge, manje zdrave namirnice
U razmatranju interakcije prehrane i infekcije, nutricionisti su tradicionalno promatrali samo učinak prehrane na ljude. Godinama je bilo poznato da pothranjenost narušava razne tjelesne barijere ili imunološki odgovor, čineći tijelo podložnijim napadima mikroba, uključujući viruse. Noviji dokazi govore i da razina prehrane domaćina može izravno utjecati na genetsko ustrojstvo virusa te izmijeniti njegovu virulenciju. Drugim riječima, izvrsna prehrana može posredno i neposredno poboljšavati otpornost na infektivne bolesti. Najučinkovitije oružje koje nam je na raspolaganju za zaštitu od potencijalno štetnih učinaka gripe i drugih infektivnih bolesti jest prehrambena izvrsnost. A na to možemo sami utjecati! Mišljenje je to dr. Joela Fuhrmana, američkog vodećeg stručnjaka za prevenciju. Već godinama ljudima pomaže da pomoću prehrane postignu optimalni imunitet.
Novija istraživanja, na kojima dr. Fuhrman bazira knjigu Superimunitet ( u Hrvatskoj izašla u Planetopiji) dokazuju da sami možemo ojačati zaštitu od prehlada, gripe i drugih infekcija, ali i prevenirati teža oboljenja kao što je rak. Trebamo samo mudro birati što jedemo i kako kombiniramo hranu.
Kroz ordinaciju Joela Fuhrmana prošlo je mnogo pacijenata kojima je pomogao da pomoću novih smjernica u prehrani izliječe mnoge, ponekad i fatalne bolesti, a njegovi su pacijenti otkrili da novi „režim prehrane" nije tako zahtjevan kada ga se počnu pridržavati. Osnovu naše prehrane, prema dr. Fuhrmanu, trebale bi činiti namirnice kao što je zeleno lisnato povrće koju naziva kraljevskom obitelji u svijetu povrća, a izrazito važnim smatra nar, sve vrste luka, gljive, bobičasto voće, mahunarke i sjemenke.
Ukoliko ova hrana čini glavninu prehrane, povremeno si možete priuštiti i druge, manje zdrave namirnice. Njegova se piramida prehrane stoga razlikuje od one na koju smo navikli jer njezinu najširu bazu, odnosno 30-60 posto čini povrće (što ne uključuje krumpir), zatim dolazi voće, sjemenke, orašasti plodovi, avokado, mahunarke. Cjelovite žitarice i krumpir treba jesti umjereno, a sve ostalo kao što su jaja, mlijeko, meso i prerađenu hranu, rijetko.
"Možda se u prvi tren ovakav način prehrane učini drastičnim preokretom u odnosu na način na koji jedete, no zapanjujući opisi rezultata koje su postigli njegovi pacijenti upravo ovakvim načinom prehrane zasigurno će vas motivirati," navodi autor. Jačanjem imuniteta, kako je preporučeno u ovoj knjizi, može se izbjeći gripa i prehlade i tom je pitanju posvećeno posebno poglavlje. Čak i ako vas viroza ne zaobiđe, bit će to u daleko blažem obliku i kraćeg trajanja, tvrdi dr. Fuhrman.
Nutricionistička znanost u posljednjih dvadeset godina pokazala je da šarena biljna hrana sadrži golem asortiman zaštitnih spojeva, od kojih većina još uvijek ostaje neimenovana. Samo jedući niz prirodnih namirnica bogatih hranjivim sastojcima možemo pristupiti tim zaštitnim spojevima i spriječiti uobičajene bolesti. Naš moderni prehrambeni stil s niskim hranjivim sastojcima doveo je do prekomjerne težine populacije, od koje većina razvija bolesti prehrambenog neznanja, što dovodi do toga da naši medicinski troškovi izmiču kontroli, navodi autor.
Osnova piramide - temelj prehrane, hrana koja se konzumira u najvećoj količini - trebala bi biti hrana s najvećim udjelom hranjivih sastojaka u kalorijama (najviši ANDI rezultat) - a to je povrće. Devedeset posto svakodnevne prehrane treba činiti biljna hrana bogata hranjivim tvarima, čije kalorije prate fitokemikalije koje promiču zdravlje. Zeleno i drugo povrće koje nema škrob, zatim svježe voće, grah i mahunarke, sirovi orašasti plodovi, sjemenke i avokado; škrobno povrće; i cjelovite žitarice. Prema želji, preostalih 10 posto prehrane može uključivati minimalno prerađenu hranu kao što su tortilje, krupno mljeveni ili proklijali kruh ili žitarice od cjelovitih zrna, tofu, tempeh i ograničenu količinu životinjskih proizvoda, po mogućnosti ne više od pet posto ukupnih kalorija. Držeći hranu s malo hranjivih sastojaka na minimumu i nastojeći svakodnevno jesti najmanje 90 posto kalorija iz nerafinirane biljne hrane koja čini osnovu piramide, stvarate prehranu koja promiče zdravlje i sprečava bolesti.