(Pexels)
Odabir jajeta kao simbola uskršnjeg slavlja ima mnogo drevnije korijene, koji nas navode da se vraćamo kroz stoljeća povijesti kako bismo ih otkrili.
Prije nego što dođemo do značenja Uskrsa i jaja u kršćanskoj religiji, potrebno je zapravo napraviti skok još dublje u prošlost, u drevne poganske religije, gdje je simbol jajeta bio povezan sa smislom života i svetošću.
Drevne populacije jaje su smatrale prikazom sjedinjenja zemlje i neba, koji su se spojili u jedinstvenu kreaciju.
Stari Egipćani jajetu su simbolično pripisivali funkciju uporišne točke četiriju elemenata koji čine svemir: zemlje, vode, zraka i vatre.
U poganskim i mitološkim predajama jaje je popraćeno značenjem ponovnog rađanja, posebno s obzirom na dolazak proljeća, razdoblja u godini u kojem priroda ponovno buja nakon duge i jalove zime i u kojem se zemlja vraća u život.
Polja se mogu ponovno zasijati u nadi da će dobiti bogate žetve.
Stari Rimljani su jaje obojeno u crveno zakopavali u obrađena polja kako bi pospješili plodnost.
Potom je kršćanstvo preuzelo simboliku vezanu uz jaje kao simbol života i ponovnog rođenja, povezujući ga sa samim značenjem svetog blagdana Uskrsa, kojim se slavi uskrsnuće Isusa Krista i obnavlja nada u vječni život na nebu.
Jaje u sebi nosi novi život, kao što grobnica, konkretno prazna, zapravo predstavlja mogućnost ponovnog rođenja nakon smrti, prema zagrobnom životu.
Kada i gdje je nastala navika razmjenjivanja jaja kao darova za Uskrs?
Počevši od srednjeg vijeka, jaje je postalo dar za sluge.
U istom razdoblju jaja su se počela ukrašavati za Uskrs i simbolizirati s religijskog gledišta ponovno rođenje čovjeka u Kristu.
Tradicija razmjene jaja kao darova na dan Uskrsa započela je u Njemačkoj, no već u srednjem vijeku počela su se proizvoditi umjetna jaja za darivanje.
Bila su to jaja izrađena od plemenitih metala, poput zlata, često bogato ukrašena i naručivana od strane vladara obrtnicima kako bi se mogla donirati tijekom festivala.