Prijestupna godina uvedena je u vrijeme Julija Cezara još 46. godine prije Krista te je prema njegovu, julijanskom, kalendaru godina trajala u prosjeku 365 dana i četvrtinu.

Oko prijestupne godine u svijetu kruže brojne legende i običaji. Jedna od njih dolazi iz Škotske; navodno je kraljica Margareta donijela zakon koji ženama omogućuje da svake četiri godine zaprose muškarca, ali to se vjerovanje može pronaći posvuda po Europi. Prema finskom vjerovanju, ako žena zaprosi muškarca 29. veljače, to će joj donijeti sreću, a ako je muškarac odbije, mora joj se odužiti kakvim poklonom.

U Italiji se kaže Anno bisesto, anno funesto, što se prevodi kao 'prijestupna godina, godina propasti'. No nisu Talijani jedini skeptici, u nekim zemljama, poput Grčke, vjenčanje na prijestupnu godinu izbjegava se jer može donijeti nesreću.

U njemačkoj pokrajini Rhineland-Palatinate postoji običaj kojim muškarci u znak ljubavi i pažnje za svoje djevojke kite breze papirnatim vrpcama u raznim bojama. Takav znak pažnje ponekad služi i kako bi muškarci djevojkama u koje su zaljubljeni otkrili svoju ljubav.

Francuzi svake četvrte godine izdaju posebne novine: "La Bougie du Sapeur", što u prijevodu znači Sapperova svijeća, nazvana je po liku iz starog francuskog stripa. Novine izlaze još od 1980. godine i iznimno su popularne. Ove godine broje tek 12. primjerak otkako su izdane prvi put. 

Stanovnici Tajvana prijestupnim se godinama ne vesele. Naprotiv, godina koja broji 366 dana prema njihovu je vjerovanju nesretna za starije osobe. 29. veljače udane kćeri tradicionalno se vraćaju kući kako bi roditeljima pripremile jela od svinjetine za koja se smatraju da donose sreću, zdravlje i dug život, piše punkufer.hr.

Povezane vijesti

• VODNJANSKI GASTRO OBIČAJI U EKOMUZEJU Nema boljeg kruha od onoga iz krušne peći STARE VIŠE OD 200 GODINA
• LIJEPI STARI VAZMENI OBIČAJI U SREDIŠNJOJ ISTRI Ćaća bi reka, ki ne poje spraznit svoju vriću neće jutri južinat
• Proljetni ophod ljelja u Gorjanima