Proljetni ophod ljelja u Gorjanima, običaj čiju je vrijednost prepoznao i UNESCO, zaštitivši ga 2009. godine mjestom na listi nematerijalne kulturne baštine čovječanstva svijeta, održan je u nedjelju pod epidemiološkim mjerama vezanima uz suzbijanje pandemije koronavirusa.

Kao i 2020. godine, ljelje u svom proljetnom ophodu, koji se održava na svetkovinu Duhova, niti ove godine nisu ulazile u dvorišta Gorjanaca, nego bile na svetoj misi u mjesnoj župnoj crkvi. Po njezinom završetku, pred crkvom su izvele kraći program, a potom prošle selom - u detaljima i bojama bogatom narodnom ruhu koje uključuje i sablje u rukama, te visoke kape na glavi, bogato kićene cvijećem.

Ljelje se vezuju uz gorjansku prošlost još iz vremena Turaka, kada su Turci zatočili sve muškarce u selu.  Legenda kaže da su se žene odjenule u muško ruho i naoružale poljoprivrednim alatkama te, uz veliku viku i buku, pošle ih osloboditi. Vidjevši ih i čuvši, Turci su se, kaže legenda, uplašili, a žene spasile muškarce.

Običaj ljelja u Gorjanima je bio prekinut od 1956. do 2005. godine, a kada ga je KUD Gorjanac obnovio.

Povezane vijesti

• VODNJANSKI GASTRO OBIČAJI U EKOMUZEJU Nema boljeg kruha od onoga iz krušne peći STARE VIŠE OD 200 GODINA
• LIJEPI STARI VAZMENI OBIČAJI U SREDIŠNJOJ ISTRI Ćaća bi reka, ki ne poje spraznit svoju vriću neće jutri južinat
• Iz Gorjana poslane razglednice s poštanskom markom ljelja