NOVA ISTRA
Hommage Nedjeljku Fabriju
Ljetni, netom objavljeni broj časopisa za književnost, umjetnost i kulturu Nova Istra počinje prilogom Borisa Domagoja Biletića, ujedno i glavnog urednika te utemeljitelja ovoga časopisa o Nedjeljku Fabriju, koji je naslovljen "Suvremeni klasik Nedjeljko Fabrio".
Vježbanje života
- "Vježbanje života" u poetičkome smislu držim zahtjevno zamišljenim i složeno realiziranim proznim pothvatom. Nadalje, riječ je o piscu europski relevantna opusa, također i o spisatelju čija poetološka bit i nit potiču višejezičnu i prekograničnu komunikaciju ali, kao u slučaju svih trajnih književnih vrijednosti, kulturološka se vrsnoća i valjanost njegova djela čak ni inicijalno ne iscrpljuju u nacionalnom, a kamoli u regionalno-regionalističkom okviru nekakve polutanske kulturne klime zrakoprazna bastardnog prostora, koja klima ne bi ozbiljno uzimala u obzir konkretan prostor u konkretnom vremenu, kako sinkronijski tako bogme ni dijakronijski", zapisao je Biletić.
Nadalje, naveo je "vješt u mnogim spisateljskim tehnikama. Fabrio je majstor prijelaza iz lirskoga u dokumentarno, (auto)biografskog i osobnog u opće, iz dramatičnoga i erudicijom nabijenog u poeziju i ljepotu jednostavna života, iz fikcije u povijesni realitet i povjerljiva zbivanja tijekom stoljeća i pol (od početka XIX. do sredine 1950-ih) na istočnim jadranskim stranama, zbivanja tumačena poviješću Rijeke (posredno i hrvatskom poviješću) i njezinih obitelji, od tzv. planetarnog plana do svekolikih sukoba unutar pojedinih obitelji i među njima", zapisao je Biletić.
Naveo je i da je Fabrio kao novelist, dramatičar, feljtonist, kritičar, i to književni, glazbeni i kazališni iznimna pojava hrvatske suvremene književnosti i intelektualne scene.
U rubrici Suvremena književnost, uratke potpisuju Ivan Rogić Nehajev, Mladen Jurčić, Nada Galant, Orietta Lubiana, Sandra Kušević i Tijana Rakočević, dok su u rubrici Novi prijevodi zastupljene Jurga Tumasonyte i Federica Marzi. Tumasonyte je mlada književnica iz Litve, a njezin uradak potpisuje Mirjana Bračko, dok prozni uradak Federice Marzi iz Trsta potpisuje Lorena Monica Kmet.
Vinko Brešić pozabavio se bibliografijom časopisa Kritika (1920.-1928.).
"Prvotno sastavljena prema pravilima znanstveno-istraživačkog projekta koji sam više godina vodio pri Ministarstvu znanosti, ova je bibliografija ovdje ponešto izmijenjena, tj. prilagođena.
Prilozi o zavičaju
U prilogu o zavičaju naslovljenom "Panem et circenses Polae", Miodrag Kalčić autor je osebujnog eseja o Areni i Velikom rimskom kazalištu, navodeći sve faze i promjene koje je pulski amfiteatar prošao kroz stoljeća, a tu je bilo govora i o celuloidnim rimskim pričama.
- Veliko rimsko kazalište, Theatrum Julia, tako nazvano u čast Cezarove miljenice Julije, ne zna se (arheologija još nije dokučila pravu vezu) ljubavnice ili izvanbračne kćeri (čija je majka Porcia bila Katanova kći i Brutova sestra), u narodu je, kako smo već spomenuli, u srednjem vijeku (prije De Villeove devastacije) prozvano Orlandova (Ronaldova) palača, piše Miodrag Kalčić.
Uz 85. obljetnicu rođenja Sergia Endriga, Boris Domagoj Biletić prepjevao je njegovu pjesmu "1947".
Kritičke pristupe i osvrte potpisuju Dunja Detoni Dujmić, Franjo Nagulov, Željka Lovrenčić, Livija Reškovac, Mato Nedić i Marino Martinčević. (V. BEGIĆ)
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
