ODRŽANO JAVNO IZLAGANJE O OKOLIŠNOJ DOZVOLI ZA POSTOJEĆE POSTROJENJE TE PLOMIN 1
Kršanci traže referendum
Od 9. travnja pa do 9. svibnja traje javna rasprava o stručnoj podlozi za ishođenje okolišne dozvole za izmjene i dopune uvjeta okolišne dozvole za postojeće postrojenje TE Plomin 1 snage 125 MW koje je izrađeno još 1970. godine, a od svibnja prošle godine zbog požara je izvan pogona. Koordinator javne rasprave je Upravni odjel za održivi razvoj Istarske županije, Odsjek za zaštitu prirode i okoliša koji je u četvrtak u Plomin luci organizirao javno izlaganje na kojem su bili predstavnici operatera, tvrtke HEP proizvodnja d.o.o., TE Plomin, predstavnici izrađivača dokumentacije, tvrtke EKONERG d.o.o. iz Zagreba koji su nakon uvodnog izlaganja odgovarali na pitanja građana i predstavnika zelenih.
Uređaja za uklanjanje dušikovih oksida
Željko Slavica iz Ekonerga, izrađivača studije je istaknuo da je rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša za TE Plomin prestalo važiti 1. siječnja ove godine pa je potrebno nakon završetka postupka, ishoditi novo rješenje o okolišnoj dozvoli koje mora biti cjelovito i obuhvatiti sve elemente zaštite okoliša.
- Moraju se razmotriti novi utjecaji na okoliš, a nova se okolišna dozvola mora uskladiti i sa svim važećim propisima zaštite okoliša kako bi termoelektrana mogla nastaviti s radom. Stoga je važno naglasiti da TE Plomin 1 ne može i neće moći nastaviti s radom dok ne realizira predviđene mjere te dokazati da su emisije unutar određenih zakonskih propisa ispod graničnih vrijednosti. Prvenstveno se tu radi o projektima ugradnje uređaja za odsumporavanje i uređaja za uklanjanje dušikovih oksida. U odnose na postojeća mjerenja trebat će pratiti i dodatne parametre i emisije sukladno europskoj regulativi, rekao je Slavica istaknuvši da bi termoelektrana, uz istu potrošnju ugljena, trebala proizvoditi više energije.
Vijećnik Općine Kršan Roko Terković je istaknuo da je TE Plomin 1, 1970. godine bila presuda u ime partije i naroda kojeg se ništa nije pitalo, a zatim je unatoč prosvjedima izgrađena i TE Plomin 2.
- Tada su obećavani razni projekti prijateljskog okruženja koji nisu realizirani pa smo dobili jedno veliko ništa. Sve smo sami morali izgraditi. Stoga tražimo referendum o ovom pitanju. Ako ovo prođe tražimo da energent bude plin iz budućeg LNG terminala, ili ovaj koji prolazi kroz našu općinu jer je uvozni kameni ugljen iz Južne Amerike i Indonezije štetan. Obilazili su nas i zeleni ali ništa nisu postigli, ništa se nije promijenilo, a primjer je Rockwool u neposrednoj blizini. Pustite nas da sami odlučujemo. Ovo je teška odluka za općinu Kršan pa stoga tražimo da odlučimo na referendumu, a od države i HEP-a tražimo da Općina Kršan bude zakonski pregovarač, ostali mogu biti samo mali od kužine.
Ugljen je u stvari tihi ubojica
Dušica Radojčić iz Zelene Istre istaknula je da nije jasna procedura, te kako je napravljena velika terminološka zbrka pa građani ne razumiju o čemu je riječ. Primijetila je kako za Plomin 1 nikada nije rađena procjena utjecaja na okoliš kako to piše u studiji, nego samo za Plomin 2 i Plomin C.
- Ovo je još jedan način da se zadovolji procedura. Shvatili smo da nema procjene utjecaja na okoliš, iako je trebala biti napravljena. I sada imamo obnovu Plomina 1, umjesto Plomina C kojeg je EU zabranila. HEP i Ministarstvo zaštite okoliša to guraju iako cijeli svijet napušta ugljen kao prljavo gorivo. Hrvatska se obvezala da od 2020. neće graditi nove termoelektrane na ugljen a ovaj Plomin 1, kojeg oni zovu modernizacijom, je zapravo nova termoelektrana na ugljen i to je nešto što je potpuno apsurdno. Velika većina Europskih država odlučila je u kratkom roku ukinuti sve termoelektrane na ugljen a HEP ovdje namjerava uložiti ogromne novce zato što sto su standardi koje je postavila EU jako visoki. Zar nije sramota da HEP uopće ne ulaže u solarne instalacije, a zemlja se najviše tim energentom može pohvaliti - rekla je Radojčić.
Zoran Tomić iz Greenpeace Hrvatska također usprotivio daljnjem korištenju ugljena koji je najveći krivac za onečišćenja i klimatske promjene.
- Već smo 2013. na slučaju Plomina C pokazali da je ugljen tihi ubojica i sa sobom donosi velike žrtve. Očekivali smo da će HEP provesti analizu utjecaja na zdravlje. HEP nije dosljedan jer je ranije govorio da nije isplativo ulagati u stare termoelektrane a sada vidimo da kreću u rekonstrukciju nečega što je ekonomski i ekološki neprihvatljivo. Pravi smjer je ulaganje u obnovljive izvore energije. Vidimo da je HEP postavio nekoliko panela na svoje upravne zgrade a jedan mali grad kao što je Poreč je postavio više panela nego cijeli HEP, rekao je Tomić.
Ministarstvo sluga lobija HEP-a i države
Posebno je oštar bio Mladen Bastijanić aktivist iz Labina koji je istaknuo da je Ministarstvo zaštite okoliša sluga lobija HEP-a i države.
- Silni novci koje sada treba opravdati, upucani su u TE Plomin C, pa su nam sad podmetnuli te dokumente za Plomin 1 koji nas truje već 50 godina. To je prastara termoelektrana koja je davno trebala biti zatvorena, EU nas je natjerala da se pridržavano nekih mjera i pravila iz Europe. Daleko su svih 50 godina prekoračivane emisije štetnih čestica i kršeni propisi. Sada HEP raznim smicalicama i muljanjima dozvoljava da se i dalje krše propisi i prekoračuju granične emisije štetnih plinova i čestica koje odlaze u zrak. Zavod za javno zdravstvo sluga je sustava i države i ne radi u interesu građana. Tražim kompenzacijski ugovor između Hrvatskih voda, Vodovoda Labin i HEP-a gdje stoji da će industrija dobivati bolju vodu nego građani. Kad bi se postavili kao Dalmatinci i Slavonci, ovakvi projekti ne bi došli u ovu prekrasnu Istru, zaključio je Bastijanić.
Lucijan Martinčić iz Rapca koji je bio dio tima za izgradnju TE Plomina 2, rekao je da je ova termoelektrana prva u Europi izgradila postrojenje za odsumporavanje udovoljavajući zahtjevima za manjim onečišćenjem te da se pored Bubić jame kaptirala i voda iz izvora u dolini Raše. Martinčić smatra da su Plominske termoelektrane napravile puno dobroga za Labinštinu i njezine građane te se ne slaže sa tezama o trovanju ljudi. – Nema većeg pojedinačnog zagađivača od automobile a ipak za svi vozimo-poentirao je Martinčić . Dr.sc. Lucijan Mohorović iz Rapca govorio je o svom znanstvenom radu u kojem se bavio utjecajem termoelektrane na zdravlje ljudi, posebno trudnica od 1987-89.
Labin prvi po bolesti dišnih putova
Mihailo Mirković, direktor pogona TE Plomin je istaknuo da je TE Plomin 1 zamišljen kao prijelazni projekt za idućih 15 do 20 godina te da u Plominu radi 220 ljudi iz lokalne zajednice koji ne misle da svoju djecu odgajaju u nezdravom okruženju.
- Svake godine imamo inspekcijski nadzor sa desetak raznih inspektora koji sve pročešljaju i nikad nismo dobili nijednu prijavu. Godišnje plaćamo 25 milijuna kuna naknade za korištenje prostora lokalnoj zajednici. Kako se taj novac koristi nije na nama, rekao je Mirković odbacivši neke tvrdnje da je Labinština vodeća po karcinomu i Istri te je upozorio da je to nedavno potvrdila i dr. Lazarić Zec iz Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije na sjednici labinskog gradskog vijeća. Replicirao mu je dr. Lucijan Mohorović ustvrdivši da je Labin na 1. mjestu u Istri po bolesti dišnih putova.
Bernard Ivčić iz Zelene akcije se također uključio u raspravu te rekao da se provlači teza da radi Plomin 1 i 2 a to nije točno jer Plomin 1 nije u funkciji već godinu dana. To znači da će Plomin 1 dodatno zagađivati u odnosu na postojeću situaciju a ovdje nije napravljena nikakva nova procjena utjecaja na okoliš što je problematično. (B. BIOČIĆ)
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
