Istraživači s Nathan S. Kline Instituta za psihijatrijska istraživanja u New Yorku otkrili su da depresija i anksiozni poremećaji dijele slične profile osobnosti, što sugerira da naše osobnosti mogu igrati ulogu u razvoju takvih stanja, prenosi Newsweek.

Za potrebe studije tim je analizirao podatke 1494 sudionika u dobi od šest do 85 godina, što im je omogućilo da sagledaju odnos između osobnosti i mentalnog zdravlja u različitim fazama života.

Sudionici su zamoljeni da ispune upitnike kako bi procijenili svoju osobnost, kao i imaju li simptome depresije, anksioznog poremećaja ili uopće nemaju psihijatrijsko stanje.

Studija je pokazala da ljudi sa simptomima depresije i anksioznosti dijele slične profile osobnosti. Sudionici koji su imali simptome oba stanja pokazali su se ranjivijima.

Osobine neuroticizma i introvertiranosti bile su najjači indikatori depresije.

Međutim, čini se da se odnos između osobina ličnosti, depresije i anksioznosti s vremenom mijenja.

U adolescenciji je utvrđen pozitivan odnos između anksioznosti, neuroticizma i savjesnosti.

Ipak, u odrasloj dobi pozitivna povezanost između anksioznosti i savjesnosti postala je negativna, ali je pronađena negativna povezanost s ekstroverzijom.

U međuvremenu, težina simptoma depresije bila je povezana samo s osobnošću tijekom adolescencije. Utvrđeno je da je u pozitivnoj korelaciji s neuroticizmom, a u negativnoj s ekstroverzijom, ugodnošću i savjesnošću.

Prema istraživačima, razlike između adolescencije i odrasle dobi naglašavaju važnost ispitivanja osobnosti i poremećaja mentalnog zdravlja kroz različite razvojne faze.

Na primjer, zasebna studija objavljena u Social Neuroscience 2014. otkrila je da su savjesnost i neuroticizam povezani s prefrontalnim korteksom mozga, koji nije u potpunosti razvijen sve do odrasle dobi.

“Naš model strojnog učenja otkriva koliko je osobnost važna kada je riječ o mentalnom zdravlju, s neuroticizmom i introvertnošću koji su identificirani kao dva najjača indikatora dijagnoze depresije”, rekli su vodeći autori Zhen Yang i Vilma Gabbay u tiskovnoj izjavi o najnovijoj studiji.

“Zanimljivo je da je naša analiza usmjerena na simptome, a ne na dijagnoze, a odnos između simptomatologije depresije i osobnosti postojao je samo tijekom adolescencije, što sugerira da depresiju mogu potaknuti biološki i/ili životni događaji, pojačavajući epizodnu prirodu depresije”, dodali su.

Povezane vijesti

• Psihologica i psihoterapeutica Nataša Basanić Čuš: Ova kriza nas uči da shvatimo KOJI SU NAM LJUDI ZAISTA VAŽNI
• Svako šesto dijete u Španjolskoj u depresiji tijekom pandemije
• Stručnjaci očekuju porast broja oboljelih od depresije