U današnje vrijeme svjedoci smo sve učestalije pojave različitih zloćudnih bolesti, bolesti koje nastaju uslijed loših životnih navika i zbog biološke činjenice – starenja. Upravo te bolesti, ako ih na vrijeme dijagnosticiramo i počnemo liječiti, možemo u potpunosti ili djelomično izliječiti, odnosno barem ublažiti njihov prirodni tijek.

Osim toga, od radno aktivnog stanovništva danas se očekuje visoka funkcionalnost na radnom mjestu i dugotrajan radni vijek, uz što dolazi briga o djeci i starijim članovima obitelji. Zbog toga je poželjno brzo i efikasno otklanjati potencijalne zdravstvene probleme kako bismo mogli aktivno i produktivno živjeti svoj život.

Kristina Klarić

Što svatko od nas može učiniti da bismo pravilno preventivno brinuli o svom zdravlju, pitali smo dr. med. Kristinu Klarić, specijalisticu radiologije i voditeljicu Croatia Poliklinike u Puli.

Kad treba krenuti na sistematske preglede? Koliko ih često treba raditi?

Najrazumnije vrijeme započinjanja sa sistematskim pregledima životna je dob u kojoj se počinju pojavljivati prve naznake bolesti nastalih zbog našeg načina života i kada se zamjećuje porast incidencije malignih bolesti. Dakle, u širem smislu, govorimo o zreloj, odrasloj dobi. Što se tiče osoba starije životne dobi, za njih je preporučljivo da sa sistematskim pregledima započnu bilo kada jer je kod njih najveća incidencija svih navedenih bolesti.

U našim poliklinikama diljem Hrvatske, u čak osam gradova, pacijentima je na raspolaganju najmodernija oprema, nova tehnologija, vrhunski tim ljudi i ugodna atmosfera. Radimo ultrazvučne preglede abdomena, dojki, štitnjače, mekih tkiva, limfnih čvorova, prepona, mišića, koštano-zglobnog sustava, genitourinarnog sustava, ginekološkog sustava, color Doppler krvnih žila, color Doppler karotidnih i vertebralnih arterija, kao i transkranijalni Doppler. Osim ultrazvučne, radimo i rendgensku dijagnostiku srca i pluća, trbuha i zdjelice, sinusa, svih kostiju i zglobova te dakako i mamografiju. Nadalje, tu je i izuzetno tražena magnetna rezonancija mozga, vratne, torakalne i lumbosakralne kralješnice, orbita, sinusa, svih zglobova, dojki i prostate.

Zašto je mamografija apsolutni šampion u preventivnoj medicini?

Mamografija je osnovni pregled za rano otkrivanje raka dojke i apsolutni je šampion u preventivnoj medicini jer je kao metoda probira kod asimptomatskih žena starijih od 40 godina dokazano smanjila smrtnost od karcinoma dojke. Žene prosječnog rizika za pojavu karcinoma dojke trebaju početi obavljati mamografiju u 40. godini života, i to redovito, svake dvije godine, sve do 50. godine života, otkada ju je potrebno obavljati jedanput godišnje.

Važno je naglasiti da se kod žena koje imaju menstruaciju preporuča mamografiju raditi u prvoj fazi menstrualnog ciklusa (od 5. do 12. dana), kada je gustoća žljezdanog tkiva manja. Kod žena koje nemaju menstruaciju, mamografija se može provesti bilo kada u mjesecu.

Croatia Poliklinika u Puli

Kao radiolozi, u svakodnevnom radu primjećujemo da žene nisu ljubiteljice ovog pregleda jer uključuje kompresiju (pritisak) dojke i rendgensko zračenje. Smatramo da je za ovu dokazano spasonosnu proceduru vrijedno izdvojiti 5 do 10 minuta i istrpjeti relativnu neugodu kompresije jer što je kompresija dojke kvalitetnija, mamografska slika je bolja i količina apsorbiranog rendgenskog zračenja je manja. Što se rendgenskog zračenja tiče, doza je zakonski ograničena prema Pravilniku o uvjetima za primjenu izvora ionizirajućeg zračenja u svrhu medicinskog i nemedicinskog zračenja te u okvirima medicinskih indikacija ne dovodi do naknadnog obolijevanja pacijentica od malignih bolesti.

Koje su najveće zablude vezane uz MR?

Magnetna rezonancija, tj. primjena ove fizikalne pojave u dijagnostičke svrhe, još je jedno čudo moderne tehnologije, nagrađeno Nobelovom nagradom 2003. godine.

Glavna prednost MR-a je mogućnost snimanja visokokvalitetnih slika s izvrsnim prikazom različitih mekih tkiva, bez upotrebe rendgenskog zračenja. Zbog toga je pogodan za pedijatrijsku dijagnostiku u kojoj se učestalo koristi.

Najveća zabluda vezana uz MR koju primjećujemo kod pacijenata jest da „MR vidi sve“. Kao i u drugim životnim okolnostima, u medicinskoj dijagnostici ne postoji čarobni štapić koji jednim potezom rješava sva pitanja. Da bismo došli do odgovora na pitanje zbog čega pacijent ima određene tegobe, potrebno je početi od anamneze, kliničkog pregleda, preko laboratorijskih nalaza do radiološke dijagnostike, koja za svaki individualni slučaj primjenjuje različite dijagnostičke procedure kao slagalicu, nakon čega se dolazi do krajnjeg rezultata.

Uvijek i u svakom slučaju, pacijentima savjetujemo da u vezi dijagnostičkih pretraga razgovaraju sa svojim liječnikom obiteljske medicine, sa specijalistom koji ih liječi ili s radiologom kad dođu na snimanje. Razgovor od par minuta poštedjet će pacijenta bespotrebnih pretraga, često s upitnim rezultatima.

Croatia Poliklinika u Puli

Zašto je važna radiografija?

Radiografija (rendgen, RTG) je dijagnostička procedura koja za snimanje dijelova tijela upotrebljava rendgenske zrake. Standardne rendgenske snimke su alfa i omega radiologije te su polazna točka za dijagnosticiranje i praćenje najrazličitijih stanja i bolesti, uključujući i najhitnija stanja. Najčešće se snimaju srce i pluća, abdomen i zdjelica, paranazalni sinusi te sve kosti i zglobovi u tijelu. Navedene pretrage rutinski obavljamo u našoj poliklinici i dio su sistematskih pregleda, pregleda u slučaju simptoma bolesti, odnosno obrade koštano-zglobnog sustava, često prije dijagnostike MR-om.

Koje su prednosti ultrazvuka?

Ultrazvuk je perjanica sistematskih pregleda zbog brojnih dijagnostičkih podataka koje pruža radiolozima bez štetnih učinaka na pacijenta, a može se periodički ponavljati. Razumno, rutinsko praćenje zdravstvenog stanja odrasle osobe ultrazvučnom dijagnostikom može se u najjednostavnijem obliku koncipirati na slijedeći način: jedanput godišnje svaka osoba može napraviti UZV abdomena (koji kod muškaraca uključuje i prostatu), a žene još i UZV dojki te ginekološki pregled s transvaginalnim ultrazvukom. Stanje štitnjače također se vrlo jednostavno i neškodljivo može jedanput godišnje provjeriti ultrazvukom (uz obavezno vađenje laboratorijskih nalaza hormona štitnjače).

Ultrazvuk ima mnoge prednosti: bezbolan je i ne uključuje ionizacijsko zračenje, može se izvoditi dok se osoba pomiče, zbog čega je pogodan za snimanje beba i male djece.

Jedna od najpraktičnijih upotreba ultrazvuka je kad pacijent na svome tijelu zapazi neku tvorbu ili izraslinu. Ultrazvučni pregled tvorbe vrlo brzo rješava dijagnostičko pitanje ili jasno upućuje liječnika i pacijenta u daljnju dijagnostičku obradu.

Svakako želimo istaknuti da prije dijagnostičke obrade savjetujemo razgovor s liječnikom obiteljske medicine, specijalistom ili radiologom. Naša su vrata otvorena svima, a više je informacija dostupno na LINKU.

Povezane vijesti

• ELEKTRIČNA ENERGIJA S KROVOVA HEP-ovih ZGRADA
• DRUŠTVENI STANDARD Prošle i ove godine pokrenuta izgradnja cestovne infrastrukture vrijedne 1,5 milijardi kuna