Važan datum u povijesti autoindustrije: Prije 82 godine počele testne vožnje prototipova VOLKSWAGEN BUBE

Godine 1936. u Njemačkoj počele testne vožnje prototipova KdF (VW Bube), slijede prezentacije japanskih uspješnica: 1969. slavnog coupea Datsun 240Z, 1985. prestižne limuzine Honda Legend i 1992. jednog od najboljih reli automobila Subaru Impreza

Priča o najprodavanijem automobilu svih vremena uglavnom je dobro poznata, no jedan od dijelova na koje se možda nešto manje obraća pozornost neuobičajeno je detaljan i rigorozan program testiranja prototipova. Ne računamo li idejne prethodnike pod značkama Zündapp, NSU i Tatra,

Prva su dva prototipa budućeg KdF Wagena bila dovršena već 1935., tri godine prije početka proizvodnje. Za našu su priču značajnija sljedeća tri prototipa, proizvedena 1936., koji su na današnji dan krenuli na prve probne vožnje okolicom Stuttgarta.

Veće je sljedeće godine Daimler-Benz priskočio u pomoć i proizveo čak 30 primjeraka budućih narodnih automobila, na kojima će biti izvršen iznimno opsežan testni program. Danas je među povjesničarima ta serija modela poznata kao VW30, dok su tri ranija testna prototipa znana kao VW3.

Vladina organizacija DAF preuzela je testiranje u trajanju od gotovo tri milijuna kilometara, kojim je trebalo dokazati da je VW30 prebolio nedostatke uočene na inicijalnim testovima VW3. Časnici SS-a neumorno su nabijali testne kilometre, a plod njihovih zabilježaka u velikoj je mjeri predodredio kasniji razvoj, robusnost i pouzdanost Bube.

22. listopada 1969, dan nakon smrti vječnog lutalice Jacka Kerouaca, a tjedan dana prije slanja prve poruke putem ARPANET mreže, preteče današnjeg Interneta, na američkom tržištu se u prodaji pojavio sportski automobil koji će definirati sljedeće desetljeće.

Pokazat će da japanski automobili ne moraju kupce privlačiti samo cijenom nego i da mogu biti statusni simbol, te utemeljiti jednu veliku lozu. Ne treba previše čuditi što je Datsun 240Z postigao takav uspjeh, jer je izgledao kao automobil koji vrijedi mnogo više od 3.526 dolara, koliko je na američkom tržištu koštao.

Zapravo, potražnja je u prvo vrijeme bila tolika da ih Nissan nije mogao isporučiti dovoljno, pa su rabljeni primjerci prodavani i za više od 4000 dolara! Redni je šesterocilindraš iz 2393 ccm izvlačio respektabilnih 151 KS, koji su uz rezak, macho zvuk u primjerenom stilu vodili 240Z do brzine od 200 km/h.

Neovisan ovjes omogućio je sigurna i britanskoj konkurenciji nadmoćna vozna svojstva, no uz dostatnu količinu tradicionalnog stila vožnje sportskog automobila sa stražnjim pogonom.

Dodatne su modifikacije na motoru, mjenjaču i diferencijalu napravljene nakon što je 240Z otpočeo vrlo uspješnu trkaću karijeru, kako na američkim kružnim stazama, tako i na rally sceni diljem svijeta. Postojalo je i nekoliko maloserijskih homologacijskih izvedenica, među kojima je najpoznatija 240ZG, rađena samo za japansko tržište.

Ono što, međutim, najviše fascinira kod Datsuna 240Z, a i kod njegovih manje privlačnih nasljednika, ostaju brojke. Godišnja američka prodaja od pedesetak tisuća primjeraka bila je nešto neviđeno za čistokrvni sportski automobil - u Europi će sličnu revoluciju izvršiti Ford Capri.

Ali on je usporediv sa Z modelima tek u svojim najjačim inačicama, dok su mu glavninu prodaje činile slabije motorizirane inačice, koje osim oblika coupea i nisu imale previše dodirnih točaka s pojmom 'sportski'.

Činjenica je da je 240Z bio svojevrsni duhovni nasljednik Austin-Healeya 3000, koji je potkraj šezdesetih povučen iz prodaje, nudeći osjetno više od MG-a ili Triumpha za osjetno manje novca od Jaguara ili Porschea.

Dakako, sve što je lijepo obično kratko traje, pa je tako i ovaj model nakon otprilike 150.000 prodanih primjeraka potkraj 1973. otišao u mirovinu. Svaki od nasljednika bio je sve manje čistokrvan sportski automobil, dodavani su plastični branici, stražnja klupa, targa krov, čak je i ime branda promijenjeno u Nissan...

Tek je 300ZX iz 1990. označio povratak na pravi put, a u novom tisućljeću su 350Z i 370Z zacementirali status jedne od najvećih legendi svijeta sportskih automobila.

22. listopada 1985. predstavljena je prestižne limuzine Honda Legend. Japanska marka, poznata po proizvodnji motocikala, izvanbrodskih motora i motora svih namjena, proizvodnju automobila paletu je polako širila u više tržišne segmente, a za napad na višu klasu nisu se odlučili samostalno, nego u suradnji s britanskim Roverom.

Retrospektivno, to nije bio najpametniji potez, no kako je Rover imao mnogo iskustva s luksuznim modelima, tada se činilo prirodno. Neobično za klasu, odabran je prednji pogon, uz vrlo neravnomjeran raspored masa, 63:37. Oprema je bila luksuzna, ugrađivani su samo V6 motori, a naknadno je ponuđena i coupe inačica.

Plan je bio da se dio proizvodnje odvija u Engleskoj, paralelno s tehnološkim blizancem, no ondašnji modeli nisu zadovoljavali Hondine kvalitativne standarde, pa ih je ondje proizvedeno samo 4409.

S modelima iz japanske produkcije nije bilo takvih problema i model je ubrzo stekao jako dobru reputaciju, posebice na glavnom, američkom tržištu. Ondje će se tradicionalno dobro prodavati i sljedeće generacije, sve do aktualne pete.

22. listopada 1992. predstavljena je Subaru Impreza, jedan od najboljih reli automobila. Modeli ove japanske tvrtke dotad su bili poznati po izdržljivosti, bokser motorima i 4x4 pogonu, ali i stanovitoj bezličnosti i nedostatku uzbudljivosti.

Nasljednik Leonea, koji se isprva trebao zvati Loyale, sve je promijenio. Moćne WRX i STI inačice postale su ikona nove generacije, a Impreza se, doduše kroz dvije generacije, izjednačila s Lancijom Deltom s 46 WRC pobjeda kao najuspješniji reli automobil svih vremena.

Relijaška priča je nažalost završena s drugom generacijom, no cestovni model i dalje se radi, upravo je predstavljena već peta generacija. (Dino Milić-Jakovlić/Autoportal)