Znanost znanstvenicima!

Vanesa Begić/Ilustracija Pixabay

Znanost ili rekla kazala? Dvosjekli mač? Čitanje komentara kao (pseudo)znanost, a Babe Jage, Roge, Vange i kako se već sve zovu kemičarke, biokemičarke, molekularne biologinje par excellence. Tako neki dan-danas poimaju znanost.

Znanost je organizirani sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama. Tako veli definicija, a raščlanjujući rečenicu na pojmove, riječi, možda bi trebalo podcrtati riječi racionalne, prihvatljive ili si postaviti pitanje zašto danas pojedini ljudi, a tu ne mislimo na one koji žive izvan svakog doticaja s realnim svijetom, i dalje više vjeruju komentarima razno-raznih baba Roga-Jaga-Vanga nego konkretnim činjenicama, i onda to nastoje širiti dalje. Više ili manje uspješno.

Dolazi li tu do izražaja dvosjekli mač društvenih mreža, mnoštvo sadržaja koje je nemoguće filtrirati te činjenica da svatko može napisati svašta, da postoji toliko studija o svemu, da je nerijetko teško razlučiti bitno od nebitnog i da se sve ono što se ne poznaje, što se ne zna, pripisuje nekim vanjskim utjecajima ili znanstvenoj fantastici.

Uz sve prednosti moderne tehnologije, mreža svih mreža, mogućnosti i pristupu informacijama jednim klikom, tu je i niz negativnih elemenata. Nerijetko, u površnosti, žurbi, klikne se na prvu informaciju, makar posve nerelevantnu i stvori se potpuno pogrešna slika svega.

Isto tako ponovno površna. A svi su postali mali kemičari, biolozi, kao i "promicatelji" znanosti i svega što ide s time. Jer dovoljno je pročitati neki komentar o znanosti, lajkati nešto i odmah se postane znanstvenik. Ništa lakše od toga.

Naravno, potrebno je i vrlo je bitno biti osviješten, znati što se dešava, znati protumačiti i razlučiti činjenice, ali i znati prepoznati granice znanosti i običnog "mudrovanja". Znati prepoznati relevantan, znanstveno potkrijepljeni izvor.

Starije generacije će reći "mi se nismo raspitivali, čitali o sastojcima cjepiva, lijekova, (ne)mogućim nus-pojavama i ostalome, vjerovali smo onome što se kaže, i sada se sve komplicira zbog nečega što je netko negdje pročitao".

Istina, sada su drugačija vremena i ispravno je da ljudi budu informirani, osviješteni, da imaju pristup svim informacijama, da se educiraju, sve je to vrlo pohvalno, no, s druge strane zašto da osoba bez temeljnog znanja kemije i biologije tumači na svoj način deset stranica opisa djelovanja nekog lijeka ili cjepiva, gdje je sve napisano stručnim, znanstvenim jezikom.

Naravno, sve treba biti objašnjeno, transparentno, treba se informirati, svaka čast svima i sve je to i više nego pohvalno, ali znanost treba pustiti znanstvenicima. Neka se čitaju znanstveni radovi i literatura, stvori mišljenje, sve je to pohvalno, no sve treba imati neke granice.

Hoće li za koju godinu biti veći broj studenata prirodnih znanosti, jer će se uvidjeti da je upravo znanost, u širem smislu, glavni preduvjet za ljudsko zdravlje? Hoće li učenici i studenti sada manje markirati sa satova prirode i biologije?