Umjesto preustrojem, Vlada želi smanjiti broj općinica u Hrvatskoj - potplaćivanjem

Dubravko Grakalić (Snimila Adriana Tošić)

Vlada je opet odlučila pokrenuti nemoguću misiju ukidanja ili spajanja malih jedinica lokalne samouprave, općina i gradova, u veće i smislenije cjeline. Iako zakon koji to omogućava postoji već nekoliko godina - i niti jedna općina nije se priključila drugoj - sada je pronađen dodatni mamac da se to pokuša.

U akciju je ubačen novac iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dobijen od Europske unije, pa će sada Vlada, umjesto da nove lokalne granice odredi teritorijalnim preustrojem donesenim na temelju novog zakona, pokušati potplaćivanjem smanjiti broj općinica na razumniju i financijski izdržljiviju mjeru.

Vlada to radi u suradnji s Europskom komisijom - tko bi rekao da tamo brinu za Brtoniglu, Špičkovinu i Kulu Norinsku - i predviđa se da svaka općina koja se spoji s drugom dobije sto milijuna kuna. Ponuda vrijedi četiri godine, pa lokalni šerifi imaju vremena razmisliti i vidjeti što im se više isplati.

Naime, općine se mogu stvarno spojiti - po principu dva u jedan - a mogu ostati i funkcionalno spojene, pa da imaju jedan vodovod, ali da svaki načelnik zadrži svoju tajnicu. Ovisno o tome koliko se blisko spoje, toliko će biti plaćeni, dok će svaka općina svoj lokalni proračun - često napunjen iz državne blagajne - zadržati još dvije godine.

Cilj je da se do 2026. godine spoji oko dvadeset posto malih općina, što je vrlo optimistično očekivanje. Trenutačno postoji 428 općina u Hrvatskoj, pa bi se po toj računici trebalo spojiti i ukinuti njih 85, odnosno funkcionalno spojiti 181 općinu.

Mediji koji o tome izvještavaju nisu pronašli niti jednog načelnika općine koji se zalaže da ukine općinu, a ni one koji bi se "funkcionalno spojili" sa susjedima.

U županijama s mnogo malih općina i gradova - recimo, u Istarskoj županiji - tu bi akciju možda mogle provesti mirovne snage Ujedinjenih naroda, s obzirom da je NATO zauzet drugim zadacima. Napokon, općine su usitnjene da bi se njima lakše vladalo i da bi stranke imale mjesta za angažiranje svojih kadrova.

Osim toga, zašto da se ne spajaju i županije? One jesu ustavna kategorija, ali ne predviđa se koliko ih mora biti. S obzirom da je stanovništva sve manje u cijeloj Hrvatskoj - o potrebi izrade novog izbornog zakona već se pomalo raspravlja - zašto se država ne regionalizira te se ne provede cjelokupni teritorijalni ustroj na temelju broja stanovnika i zemljopisnih karakteristika?

Ponuda da se općine spajaju po cijeni od sto milijuna kuna po komadu trošenje je novca "bez krčmara" - koji je ionako u Bruxellesu.