Tko dobiva izbore u siječnju?

Ilustracija

Počela je licitacija izbornim datumom - iako je do redovnog izbornog roka još najmanje godinu i pol dana. U redovima opozicije, kako lijeve tako i desne, posljednji se potezi Vlade Andreja Plenkovića, poput povećanja neoporezivog djela plaće i dječjeg doplatka, financijske pomoći umirovljenicima, državnih intervencija u cijene hrane i energenata, smatraju predizbornom taktikom koja bi trebala zaustaviti lagani pad rejtinga što ga je ta stranka zabilježila nakon "afere milijarda" te kao pripremu za parlamentarne izbore.

Prvu konkretnu prognozu kada bi se mogli očekivati izvanredni izbori dao je SDP-ov Mirando Mrsić. Iskusni Mrsić, koji je vodio i davnašnju uspješnu predsjedničku kampanju dr. Ive Josipovića, tvrdi kako sve to govori u prilog da će Plenković krenuti u izbore prije nego što se očekivalo.

"Ide se na ruku sindikatima, besplatan obrok u školi, veliki izdašni paket pomoći… Sve to govori da se HDZ i Plenković spremaju za izbore. Očekujem da će se izbori raspisati u siječnju", tvrdi Mrsić.

HDZ, dakako, ne otkriva karte, ali ne prestaju ponavljati svoje zasluge za uvođenje eura, rast privrede i ulazak u Schengen koji bi trebao biti konačno odobren na početku prosinca.

No, tko bi dobio te izbore, koji bi se raspisali u siječnju, a održali u siječnju, veljači ili najkasnije ožujku?

Sve vodeće rejting agencije pokazuju jednak raspored popularnosti i praktički jednak postotak vodećim strankama ako se uračuna očekivana pogreška od tri do četiri posto u anketama preko telefona. Uobičajeno, HDZ dobiva skoro dvostruki broj glasova više od SDP-a, ali su skoro izjednačeni ako Iblerov trg koalira s Možemo. Populistička desnica još ne raste - preko praga su Most koji se vrti na podršci od deset posto i Domovinski pokret koji je dvostruko slabiji.

Drugim riječima, prema objavljenim istraživanjima, ne vidi se kako je HDZ siguran dobitnik izbora. Opozicijske stranke - gdje ne postoji ni šef oporbe - također ne mogu, složi li se i najšira koalicija koja bi uključivala stranke centra i male liberalne stranke uz SDP i Možemo - odnosno male desne stranke uz Most i Domovinski pokret - računati na sigurnu pobjedu.

S obzirom da je desetak stranaka koje danas sjede u parlamentu ispod dva posto glasova, očito je da bi se broj parlamentarnih stranaka smanjio. Parlamentarni legitimitet izgubili bi vjerojatno oni koji su na Markov trg ušli na koalicijskoj listi SDP-a, da bi danas podržavali HDZ, poput HSU-a, ili oni koji su "okrenuli kapute" poput Reformista.

Odluči li se HDZ na izbore u trenutku dok još ima pred sobom godinu i pol mandata, dosta će riskirati, ali ima više šanse za pobjedu nad nekonsolidiranom opozicijom. Time izbjegava i mogućnost stvaranja nekog novog političkog bloka ili pokreta - lijevog ili desnog - koji bi u tom vremenu mogao nastati. Plenkovićev "blitzkrieg" može uspjeti ako na svoju stranu privuče dobar dio od gotovo dvadeset posto neodlučnih birača, što nije nemoguća misija.