Teflon-stranke pokazuju da izbori nisu potrebni

Ilustracija

Nema tog rata, potresa i kriminala koji bi promijenio hrvatski stranački semafor. Rejtinzi stranaka – posljednje je izmjerio RTL-ov Crobarometar – i dalje pokazuju isti redoslijed kao i u posljednjih godinu – pa se prosječan promatrač može zapitati je li Hrvatska doista tako dosadna zemlja čiji su glavni problemi pokvareni vodovod ili loša situacija s odvozom smeća.

Naravno, to nije tako, ali glavne hrvatske stranke su kao teflon-tave – za njih se ne primaju afere i skandali, uhićenja i izostanak obnove potresom pogođenih područja, rat na europskom kontinentu ili sam raspad tih, po rejtinzima vodećih političkih snaga u Hrvata. HDZ-u nije naštetilo uhićenje njegova ministra, još je prvi s 25-postotnom podrškom birača, dok SDP-u, vječitom drugom na sceni, glasove nisu uzeli ni mali financijski skandali njegova predsjednika, ni činjenica da se stranka raspolovila. Možda će na rezultat SDP-a utjecati u budućnosti, kad se formira i uđe u istraživanja, stranka Socijaldemokrati, ali ni to nije sigurno jer su partijski birači najstariji i očito najvjerniji.

Oni nešto mlađi, koji glasaju za ljevicu, pomalo su razočarani s Možemo! koji se nije dokazao u vladanju Zagrebom ili u koalicijskoj vlasti u Puli, no ipak je na trećem mjestu rejting liste. Lagano pada, no još uvijek bi mogao poslije mogućih izbora stvoriti parlamentarnu većinu sa SDP-om jer je jasno da nitko ozbiljan ne želi stvarati vladu s Mostom.

Napokon, Most se polako spušta na ljestvici popularnosti, popularnost referenduma oko covid potvrda skoro je posve izbljedila i nema sumnje da će se za liderstvo na krajnjoj desnici potući s Domovinskom pokretom koji raste i dostiže mostaše, među kojima je pak najglasnija nezavisna, honorarna zastupnička obitelj Raspudić-Selak.

S Domovinskim pokretom mogao bi, zatreba li, koalirati HDZ nakon što ih je napustio Miroslav Škoro, gubitnik svih izbora, pa je dosta jasno da je sabornica podjednako podijeljena između desnog centra i desnice, te lijevog centra i ljevice. Unutra će se u svakom slučaju ugurati manjinski zastupnici koje se više ne smije nazivati etnobiznismenima – jer to živcira Milorada Pupovca – te poneki mali partner HDZ-a ili SDP-a. Naprimjer, HSLS i GLAS.

Kako bi prošli HSS, Centar, Fokus i HNS bolje je ne predviđati jer na semaforu ne postoji crna boja. Rejtinzi su im oko jedan posto, ali imaju šanse preživjeti u nekim gradovima i općinama ako ne odustanu do narednih lokalnih izbora.

A IDS? Nakon postizbornih turbulencija, nisu u uzletu. Daju im jedan posto kad se mjeri nacionalni baromater političkog pritiska, što su jedan ili dva zastupnika. Za IDS je to, vjerojatno, i manje važno od bitke za istarske gradove i općine jer su u Hrvatskom saboru u opoziciji čak i kad su dio vladajuće koalicije. Tako je bilo i s Ivicom Račanom i sa Zoranom Milanovićem.

Zaključno, ako je jednogodišnji rejting svih glavnih stranaka praktički nepromijenjen, što će nam izvanredni izbori što ih zaziva dio oporbe? Da utvrdimo gradivo?